Naše je društvo izuzetno ovisno o bogatim izvorima vode – ona nam je podjednako neophodna za piće, kao i za industriju te proizvodnju hrane. Prema Pearceu, čovječanstvo je već prešlo kritičnu točku u kojoj je vode bilo dovoljno za potrebe svih ljudi. Inženjerska rješenja – brane, rezervoari i kanali - uglavnom nude kratkotrajne pogodnosti, a stvaraju dugoročne probleme. Ljudi često previđaju i ne cijene dovoljno tradicionalne blagodati prirodnih sustava rijeka kao što su plavljenje i gnojenje tla, ističe Pearce koji smatra da nam izgledi nisu sjajni ako ovom problemu ne posvetimo dovoljno pozornosti.

Pripremajući svoju knjigu, Pearce je posjetio neke od najvećih svjetskih rijeka – od Colorada i Rio Grande do Inda, Darje i Žute rijeke - te se osobno uvjerio u ozbiljnost situacije.

Kako ona izgleda danas, nekoliko godina nakon objavljivanja knjige, u svojem novom broju piše National Geographic.

Colorado

Rijeka Colorado u Sjedinjenim Državama jedan je od najiskorištenijih vodenih putova na Zemlji. Na svom toku dugom 2.333 km pregrađena je brojnim branama te razvedena mnogim kanalima, a vodom opskrbljuje 30-ak milijuna ljudi.

Budući da se prekomjerno eksploatira u industriji, poljoprivredi te u komunalnoj vodoopskrbi i odvodnji, Colorado posljednjih godina rijetko stiže do svoje delte i Kalifornijskog zaljeva. Danas do Meksika teče tek desetina njezinih nekadašnjih količina voda. Nasreću sve više ljudi u posljednje vrijeme shvaća značaj ove rijeke za ekosustave koji ovise o njoj, pa brojni stručnjaci predlažu uklanjanje nekih od brana na njezinu toku. (Kliknite za uvećanje slika)

Ind

Rijeka Ind je glavni izvor pitke vode za većinu stanovnika Pakistana kojih danas ima više od 170 milijuna. Koristi se u industriji i opskrbi kućanstava, a o njoj ovisi i oko 90 posto poljoprivrede te azijske zemlje. Jedna je od najvećih rijeka na svijetu, međutim toliko je eksploatirana da danas više ne utječe u ocean u luci u Karachiju. Nedostatak vode već sada izaziva sporove i sukobe jer stanovnici Karachija za situaciju uglavnom krive velike zemljoposjednike koji je eksploatiraju u gornjim dijelovima njezina toka te susjednu Indiju koja je sjedište glečera iz koje Ind izvire, a koja planira izgraditi više kanala i provesti velika skretanja rijeke.

Budući da se očekuje da će broj stanovnika Pakistana u narednih 10-ak godina prijeći 220 milijuna, predviđanja baš i nisu sjajna.

Amu Darja i Sir Darja

Danas je već mnogima dobro poznata tužna priča o Aralskom moru koje je još nedavno bilo četvrto najveće jezero na svijetu. Od 60-ih područje Aralskog mora počelo se naglo smanjivati jer su sovjetske vlasti radi navodnjavanja preusmjerile tokove rijeka Amu Darje i Sir Darje. Izgrađeno je 30-ak tisuća km kanala, 45 brana i više od 80 rezervoara. Jezero je također poznato kao jedno od najzagađenijih područja na svijetu jer se koristilo za testiranje oružja i odlaganje industrijskog otpada.

U samo nekoliko desetljeća ono se pretvorilo u skupinu malih jezera čija je ukupna površina 10-ak puta manja od izvorne. Uginuli su milijuni riba, a obale su se udaljile od naselja. Sir Darja je danas toliko zagađena da se njezine vode ne smiju koristiti ni za piće ni za navodnjavanje. Posljednjih godina pokrenut je projekt njezine obnove.

Rio Grande

Jedna je od najdužih rijeka u Sjevernoj Americi (3.033 km) i teče od jugoistoka države Colorado do Meksičkog zaljeva. No zahvaljujući eksploataciji s obje strane granice, rijeci bi danas više odgovarao naziv Rio Poco (grande - velik, poco - malen). Naime, do Meksičkog zaljeva posljednjih godina stiže manje od petine nekadašnjih količina vode, a nekoliko godina početkom ovog stoljeća rijeka se uopće nije uspjela domoći njegovih obala.

Istovremeno broj stanovnika uz njezin tok naglo raste zbog razvoja poljoprivrede i tvornica čiju izgradnju potiče sporazum o slobodnoj trgovini NAFTA. Situaciju dodatno pogoršava dugogodišnja suša.

Žuta rijeka

Žuta rijeka duga je 5.464 km i druga je po dužini u Kini, a šesta na svijetu. Ime je dobila jer nosi velike količine geološkog sedimenta žute boje. Bila je kolijevka najranije kineske civilizacije. Zbog taloženja sedimenata često je mijenjala tok i plavila okolna područja. Njezine brojne poplave u povijesti su odnosile milijune ljudskih života - 1931. poginulo je između milijun i četiri milijuna ljudi. No od 1972. često je presušivala prije nego što bi došla do mora, uglavnom zbog eksploatacije za potrebe poljoprivrede.

Posljednjih godina kineske su vlasti pokrenule neke projekte koji bi trebali obnoviti dijelove njezina toka.

Teesta

Teesta izvire u Himalaji, protječe kroz indijsku državu Sikkim i ulijeva se u Brahmaputru u Bangladešu. Često se naziva žilom kucavicom Sikkima, međutim, posljednjih je godina toliko iscrpljena irigacijom da je u nekim područjima gotovo presušila. Ribari više od nje ne mogu živjeti, a tisuće ratara ostale su bez voda za navodnjavanje polja.

Unatoč tome, Indija planira izgraditi nekoliko novih brana na njezinu toku zbog stalnog rasta potreba za električnom energijom.

Murray

Neki stručnjaci smatraju da je bazen rijeke Teesta u Australiji ogledni primjer i upozorenje na crnu budućnost koja bi u svijetu klimatskih promjena mogla snaći druge slične dijelove svijeta. Murray je najduža i najvažnija australska rijeka koja izvire u australskim Alpama i nakon toka dugog 2.375 km kod Adelaidea utječe u Indijski ocean.

Zahvaljujući navodnjavanju dolina Murray je najproduktivnije poljoprivredno područje Australije. Međutim, snižavanje razina rijeke izazvalo je povećanje saliniteta koji sada prijeti istoj industriji. Stanovnici Adelaidea, ali i manjih naselja uzvodno od njega, iz rijeke dobivaju više od 40 posto pitke vode.

Eksploatacija je početkom ovog stoljeća na ušću zaustavila njezin protok koji je ponovno uspostavljen samo uz pomoć iskapanja naplavljenih sedimenata. Sa sličnim problemima danas se suočava i njezina pritoka Darling.