'Vodila se loša znanstvena politika. Zanemarivalo se prepoznavanje perspektivnih sredina i ulaganje u njih i išlo se na brze efekte', rekao je rektor i pojasnio: 'Davana su velika sredstva znanstvenicima povratnicima od kojih mnogi nisu objavljivali ništa novo. Na takvu razvojnu strategiju uglavnom su se orijentirala druga sveučilišta, a ne zagrebačko. Za to je nedvojbeno odgovorna politika ministra Primorca. Takav pristup promovirao se pod sloganom 'društvo znanja', no iz današnje perspektive meni izgleda da se bolje može opisati sintagmom 'društvo antiznanosti'', rekao je Bjeliš.

Kao potvrdu za ove svoje tvrdnje, rektor je istaknuo činjenicu da je Primorac sam govorio da je njegovo ministarstvo za njegova mandata u infrastrukturu visokog obrazovanja uložilo oko 500 milijuna eura. 'Od toga je u Zagreb došlo tek oko 50 milijuna eura. Sve ostalo otišlo je u sveučilišta koja sada imaju impresivne, ali prilično prazne prostore. Naša manja sveučilišta napreduju, no njihov bi napredak zapravo trebao biti puno veći s obzirom na to koliko se u njih uložilo', rekao je Bjeliš.

SuZG je među 500 najboljih

Komentirajući kritike da neke evaluacije pokazuju da SuZG u izvrsnosti zaostaje za riječkim i splitskim sveučilištem, Bjeliš je upozorio da rangiranja mogu zavaravati jer se broj radova koji su kvalitetni dijeli s ukupnim brojem objavljenih. 'Kada uzmete kvocijent, proći ćete to bolje što je nazivnik manji. Da smo mi objavili 4.000 radova umjesto 8.000, naš bi postotak bio puno viši. Zagrebačko sveučilište objavljuje više nego sva ostala u Hrvatskoj zajedno. Ono, primjerice, manje zaostaje za ljubljanskim nego ostala hrvatska sveučilišta za drugim manjim u regiji kao što je mariborsko', ustvrdio je rektor priznavši da ipak treba poraditi na podizanju standarda kvalitete.

Istaknuo je da je SuZG u posljednje vrijeme na popisu 500 najboljih sveučilišta na svijetu kako prema Šangajskoj, tako i prema nekim drugim uglednim listama poput Leidenske. Smatra da je takva pozicija veliki uspjeh budući da su u posljednjih sedam-osam godina u neka manja hrvatska sveučilišta uložena puno veća sredstva nego u zagrebačko.

SuZG nije dobio potporu ministarstva za svoje projekte

Rektor je izrazio nezadovoljstvo i zbog činjenice da je Ministarstvo, kako prošlo, tako i sadašnje, odučilo podržati projekt riječkog sveučilišta nazvan 'Research Infrastructure for Campus-based Laboratories at University of Rijeka', vrijedan gotovo 19 milijuna eura, ali ne i projekte zagrebačkog.

Na zahtjev SuZG-a da se o tome očituje, Ministarstvo je, prema Bjelišu, obrazložio da je 'takva odluka bila jedina logična jer Sveučilište u Zagrebu za svoja tri projekta nije dovoljno ažurno i potpuno kompletiralo dokumentaciju'. (prepisku o tome pogledajte na ovom linku

Među sveučilištima vlada zavist, a ne suradnja

Na pitanje što misli, na temelju čega je stvarno donesena ova odluka, Bjeliš je rekao da ni sam ne zna jer u našem obrazovnom sustavu vlada atmosfera netransparentnosti i zavisti umjesto suradnje.

'Meni je jednostavnije razgovarati s predstavnicima sigurnosnih službi, primjerice s generalom Dragom Lovrićem o reorganizaciji obrazovnog sustava za potrebe vojske, nego s predstavnicima naših sveučilišta. Tu ne kolaju nikakve informacije, tu vlada netransparentnost kakvu nigdje drugdje nisam vidio. Ja čak lakše mogu saznati što priprema ljubljansko sveučilište nego neko naše. Stoga ni sam ne znam na temelju čega je napravljena takva preferenca. Još ni danas se ne zna za što su odobrena neka sredstva iz 2009. godine. Uložiti 19 milijuna eura u kriznoj situaciji u infrastrukturu i instrumente koji ni inače u našoj zemlji nikada nisu bili dobro iskorišteni, u najmanju je ruku čudno. To je 20-ak ogromnih strojeva vrijednih oko milijun eura. To je ozbiljno ulaganje. Kamo ono ide, ja nemam pojma. Ravnatelj SRCA mi je jučer rekao da ni on to nije uspio saznati premda surađuje s njima', objasnio je.

Prema rektoru, prijedlog da se odobri taj projekt stigao je na jesen još za prošle Vlade. 'Prvo se informacija pojavila u obliku jednog slajda na nekoj PowerPoint prezentaciji. Pitao sam bivšeg ministra Radovana Fuchsa što je to, a on je rekao da je to neka zabuna. No kasnije su iste informacije nastavile kolati. Nitko ovdje nema pojma što je sadržaj tog prijedloga. Ako Rijeka i ulaže u nanotehnološki centar s brojem ljudi koji je poznat, a jedan od njih je pomoćnik sadašnjeg ministra, svejedno su to velika sredstva. Riječki rektor govori o potrebi suradnje, no neka prvo vidi kako mu stvari stoje u vlastitom dvorištu', poručio je Bjeliš.

Manji proračun i za 2012.

Prof. dr. sc. Vesna Vašiček, prorektorica za poslovanje, istaknula je da je za Sveučilište u Zagrebu za 2012. godinu u proračunu izdvojeno za oko 73 milijuna kuna manje nego u prošloj.

Prema njezinom izvješću, Senat kroz pregovore s Ministarstvom tek treba vidjeti kako provesti to smanjenje jer se ono tiče primanja zaposlenih, dodataka na plaće, prekovremenog rada i rada na određeno.

'Mi već imamo ovrhe po božićnicama iz 2001. godine. Imamo ovrhe za dodatke za posebne uvjete rada koje su dostigle ozbiljne razine… Osim toga, i drugi dio proračuna - za materijalne rashode također je smanjen za pet posto u odnosu na prošlu godinu. On se smanjuje već treću godinu zaredom, a cijene energenata i komunalnih usluga istovremeno rastu', rekla je prorektorica.

Studentski centar stvara dugove

Prema prof. Vašiček, situacija je loša i u poslovanju Studentskog centra jer se ono za 2012. ne može zatvoriti bez gubitaka. 'Tu postoji veliki nerazmjer priljeva i odljeva za izmirenje obveza osobito u nerealiziranim potraživanjima među kojima ima i dosta potraživanja od MZOŠ-a, što dovodi do izražene nelikvidnosti', rekla je prorektorica.

Ambiciozni projekti: Kampus Borongaj i Sjeverni kampus

Prorektor za prostorni razvoj i međuinstitucijsku suradnju dr. sc. Bojan Baletić rekao je da će se Sveučilište u Zagrebu natjecati za fondove EU-a s dva važna projekta – Kampusom Borongaj i Sjevernim kampusom. Borongaj je zamišljen kao 'zeleni kampus' koji bi sam iz obnovljivih izvora proizvodio svu energiju za svoje potrebe, i to bez stvaranja CO2. U kampus bi, uz već postojeća tri fakulteta, trebalo useliti još osam, među kojima i tehnološki fakulteti koji bi sudjelovali u razvoju Borongaja kao zelenog projekta. U tom smislu kampus bi bio i svojevrstan laboratorij u kojem bi se testirale suvremene tehnologije. Ovi standardi trebali bi biti zanimljivi kako Hrvatskoj, tako i EU-u, što znači da bi mogli privući sredstva iz fondova.

Prema Baletiću, Sveučilište i ministarstvo gospodarstva planiraju ostvariti suradnju koja bi se temeljila na tri prepoznata klastera od regionalnog značaja: 1) na drvnoprerađivačkoj industriji, 2) farmaceutskoj i 3) na obnovljivim izvorima energije.