Sony PlayStation je, bez dvojbe, jedna od najpopularnijih igraćih konzola na svijetu. Na našim prostorima je, zahvaljujući masivnoj kolekciji igara, pristupačnoj cijeni i činjenici da svi igraju 'plejku' postao sinonimom za gejming. Jedna stvar koju mlađe generacije zanemaruju je njegova bogata povijest. Od početka sage i najave dolaska konzole 1993. do najave PlayStationa 5 u 2019. prošlo je jako puno vremena tijekom kojeg se dogodilo jako puno stvari koje su utjecale na izgled konzole i način na koji je koristimo.

PlayStation

Prvi PlayStation, također poznat kao PSOne premijeru je doživio na japanskim policama 1994., dok su žitelji Europe svoju verziju morali čekati još godinu dana. Globalni uspjeh sivog uređaja s oskudnom memorijom i optičkim pogonom kojem se pristupa pritiskom na okruglu tipku povezanom s oprugom bio je neupitan - do 1995. je u Japanu prodano čak milijun PlayStationa.

Kakva je bila situacija u Europi? Nešto slabija, no i dalje vrijedna pažnje - 350.000 prodanih konzola. Eksponencijalni rast prodaje, izvrsna kolekcija igara i stanje tržišta koje doslovno nije nudilo kvalitetnu alternativu Sonyjevom kralju konzola doprinijeli su apsolutno stelarnoj prodaji. PlayStation se, naime, od 1993. do 1998. prodao u vrtoglavih 80 milijuna primjeraka, dijelom zbog svevremenskih gejming hitova poput Gran Turisma i Final Fantasyja VII.

PlayStation 2

PlayStation 2, nasljednik PlayStationa, na police je stigao 2000. te je za razliku od prethodnika u prodaju u svim regijama stigao na isti dan. PlayStation 2 je, za razliku od prvog PlayStationa bio najpopularniji kod nas u Europi gdje se u manje od dvije godine prodao u vrtoglavih 1.680.000 primjeraka. PlayStation 2 je također prva Sonyjeva konzola koja je iskoristila blagodati interneta te je uz pomoć kasnije izdanog dodataka igračima pružila mogućnost mrežnog multiplayera. PlayStation 2 Slim, tanja i elegantnija verzija 'dvojke' na tržište je stigla 2004., dok je prijenosna verzija konzole, PSP na tržište stigla 2005.

PlayStation 2 s razlogom nosi titulu jedne od najuspješnijih igraćih konzola u povijesti - samo u Europi je konzolu statistički posjedovala svaka peta obitelj, a najviše se na njoj igrao GTA: San Andreas.

PlayStation 3

Treća generacija PlayStationa, famozni PlayStation 3 po prvi je put najavljen još 2005. PlayStation Store, tržnica za igre u kojoj se danas naslovi kupuju češće nego u fizičkim dućanima svoja je virtualna vrata korisnicima je otvorio 2006. - iste godine kada je konzola izdana u Japanu i Americi.

Stanovnici Europske unije na PlayStation 3 su morali čekati malo dulje od ostatka svijeta te su konzolu mogli kupiti tek od 2007., godinu dana nakon premijernog dolaska na tržište. Nakon globalnog uspjeha Nintenda Wii, Sony je izbacio svoj odgovor revolucionarnoj Nintendovoj spravici. Njegovo ime bilo je PlayStation Move, dok mu je uspjeh bio točno onakav kakav ste i očekivali - relativno slab. PlayStation brend i njegova treća konzola postali su najunosniji dio Sonyja te su do 2013. prodani u 75 milijuna primjeraka. Najprodavanije igre za PlayStation 3 po prvi put u povijesti nisu zauzimale ekskluzive - najviše su se igrali Grand Theft Auto 5, Call of Duty: Modern Warfare 3 i Call of Duty: Black Ops.

Era PlayStationa 4

Četvrti i trenutačno aktualni PlayStation 4 na tržište je stigao 29. studenog 2013. te je s vremenom korisnicima omogućio hrpu opcija poput pohranjivanja sačuvanih pozicija na cloudu, streaming na tablete, računala i smartfone. PlayStation 4 je s vremenom omogućio i kompatibilnost drugih uređaja s ikoničkim DualShock 4 kontrolerom (koji je sam po sebi u vrijeme dolaska bio pravo čudo tehnologije). Konačno, u eri pomame za virtualnom stvarnošću Sony je predstavio i PlayStation VR, platformu za virtualnu stvarnost koja kao izvor koristi PlayStation 4 te je, za razliku od velikog broja drugih Sonyjevih eksperimenata, više ili manje podržana još i danas. Što se prodaje tiče, PlayStation 4 je konkurenciju (Xbox One) uspio nadmašiti relativno rano u svojoj eri prodaje, što mu je omogućilo skoro potpunu dominaciju tržištem kućnih konzola.

Što se prodaje tiče, PlayStation trenutno drži oko 70 posto europskog tržišta konzola, te je do 31. prosinca 2019. zabilježio globalnu prodaju od masivnih 106 milijuna primjeraka.

PlayStation 4 je, kao i njegovi prethodnici, stigao u nekoliko verzija. Tako je 7. rujna 2016. Sony najavio hardversku reviziju PlayStationa 4, također poznatu kao PlayStation 4 Slim. Radilo se o 40 posto manjem uređaju opremljenim s dva USB ulaza koji su podržavali tada novi USB 3.1 standard. Konzola je izašla 15. rujna 2016. u obliku modela sa zapremninom od 500 GB (istom kao i kod originalnog PlayStationa 4). 18. travnja 2017. Sony je model zamijenio onim većeg kapaciteta - 1 TB.

PlayStation 4 Pro, nabrijana verzija originalnog PlayStationa 4 napravljena je kako bi podržavala renderiranje u 4K rezolucijama te poboljšala iskustvo s PlayStationom VR. Konzola i dalje nije imala hardver kojim bi u cijelosti mogla reproducirati 4K, već je uz nekoliko hardverskih trikova 'povećavala' rezoluciju do one željene. Također je donijela povećane performanse u igrama te, u nekim slučajevima, poboljšanu grafiku veće rezolucije.

Što nas čeka?

PlayStation 5, nadolazeća konzola iz Sonyjeve radionice trenutno je obavijena velom tajne. Radi se, naravno, o najmoćnijem PlayStationu dosad, konzoli koja će Sonyju omogućiti prisutnost na tržištu gejminga još pet-šest godina te o kojoj, barem službeno, ne znamo apsolutno ništa osim da ima službenu stranicu.

Naravno, kao što to obično ide, kako smo sve bliži dolasku konzole, internetom se sve užurbanije šire različite glasine, pa stoga vrijedi spomenuti one koje bi se mogle i obistiniti.

PS5 bi mogao naslijediti mogućnost reprodukcije optičkih medija iliti diskova, no za ostale sitnice poput hardverskih specifikacija još nismo dobili nikakvu službenu potvrdu. Kao što to obično ide, Sony već neko vrijeme polako razotkriva detalje nove platforme, objavivši datume izlaska, ime konzole i par sitnih, ali bitnih informacija vezanih uz njezine značajke.

Za početak, tu su prvi renderi patenta na kojem se jasno vidi oblik konzole, tipke za komande i otvori za ventilaciju, a također je izašao i dev kit. Konzola također izlazi tek za nekoliko mjeseci - što japanskom tehnološkom divu daje dovoljno vremena da se oko nekih stvari jednostavno predomisli.

PlayStation 5 bi trebao pokretati osmerojezgreni AMD čipset temeljen na trećoj generaciji Ryzen arhitekture, dok bi GPU trebao naslijediti sve najbolje odlike Radeona Navi. Što se zapremnine tiče, za nju će biti zaslužan SSD disk, konzola će imati 3D zvuk, kompatibilnost sa PS4 igrama i PSVR-om, kao i podršku za 8K televizore. Sve ovo naveo je PlayStationov Mark Cerny, čovjek odgovoran za dizajn PlayStationa 4 i PlayStationa 5.

Hardver PlayStationa 5

Premda izgled konzole i dalje nije u cijelosti poznat, dobro smo upoznati s njezinom unutrašnjošću. Hardver će podržavati ray tracing, naprednu tehniku osvjetljenja koja dodaje dozu realizma vizualima unutar igara. Ona se koristi za najveće CGI spektakle u Hollywoodu te će se od iduće godine koristiti i u konzolama. Uz podršku za 8K definitivno dolaze bolje i veće teksture, što znači da će SSD disk morati imati prilično velik kapacitet.

SSD će navodno biti 19 puta brži od standardnog SSD-a, no to neće utjecati na brzinu skidanja igara - za to je odgovorna brzina vaše internetske veze. Fizičke igre za PS5 dolazit će na novim optičkim diskovima od 100 GB koji će se ubaciti u optičku jedinicu koja će služiti kao 4K Blu-Ray player.

Novo sučelje

Što se novog sučelja tiče, Cenry je Wiredu rekao da 'premda će se igre brzo pokretati, ne želimo da igrač pokrene igru i onda gleda tko je online više puta za redom. Igre za više igrača i pripadajući im serveri pružit će nekoliko mogućih aktivnosti u pravom vremenu - igre za jednog igrača će dati informaciu o misijama koje će igrač vršiti i nagradama koje će dobiti ako pobijedi. Sve to bit će vidljivo tijekom igre i u sučelju - kada igrač tako želi'. Zvuk će, prema Cernyju, biti 'zlatnog standarda', pogotovo pri korištenju slušalica.

U službenoj izjavi iz Sonyja piše da kompanija koristi 'dvije ključne riječi za budući razvoj PlayStationa - imerzija i brzina'. Sony također ističe važnost PlayStationa Now, kao i opcije Remote Play obrazloživši da bi 'evolucija' u budućnosti mogla pružiti 'besprijekornu igru svima i to gdje god oni bili'.

Remote Play

Podsjetimo, opcija Remote Play već je dostupna kao dio PlayStationa 4, a igračima pruža mogućnost prijenosa igre s konzole na računalo, smartfon, tablet ili PS Vitu. Sony ide korak dalje naglasivši da 'kombinacija najboljih računala, tehnologije streaminga i 5G-a' dozvoljava skok u kvaliteti i performansama. Što se brzine učitavanja igara tiče, Sony je izbacio demonstraciju koju možete pogledati na Twitteru.

Programeri koji razvijaju igre tvrde da će brži diskovi omogućiti konstrukciju uvjerljivijih eksplozija i brže manipulacije okolišem u igrama bez bojazni za zastajkivanjem potrebnim za učitavanje. Brži diskovi također mogu razvojnim timovima omogućiti da razvijaju igre koje zauzimaju manje prostora, s obzirom da nema potrebe za dupliciranjem podataka koje inače služi za ubrzavanje performansi na konzolama sa sporijim diskom kojem treba neko vrijeme da sam pronađe datoteku.

Kompatibilnost s...PlayStationom 1?

Također se šuška i kompatibilnosti sa ranijim PlayStationima (uključujući i PS1). U slučaju da je to istina, postoji šansa da ćemo se načekati prije nego što na PlayStationu 5 dobijemo sve igre koje smo igrali tijekom ere njegovih ranijih prethodnika.

Sve što smo naveli, pored konkretnih činjenica vezanih uz povijest same konzole je i dalje - čista pretpostavka. Unatoč brojnim intervjuima i demonstracijama, konačna konzola bi mogla biti potpuno drukčija - uostalom, ovo nije prvi put da se Sony u jednom trenu predomislio i izostavio neku značajku do trena kada je siguran da bi ona mogla funkcionirati. Kao i kod svake generacije novog hardvera, čini se da ćemo i ovog puta morati čekati i vidjeti što japanski proizvođač priprema za brojne obožavatelje gejminga.