Hrvatski autoklub objavio je rezultate istraživanja sigurnosti djece u prometu. Sufinancirali su ga zajedno sa Svjetskom automobilističkom federacijom. Provela ga je agencija GfK. HAK je istraživanje proveo kako bi otkrili što roditelje najviše brine kod odlaska djece u školu iz perspektive sigurnosti u prometu.

Istraživanje se sastojalo od dva dijela: razgovora s 243 roditeljima djece i anketa o sigurnosti djece u prometu. Razgovor s roditeljima djece koja pohađaju niže razrede osnovne škole vođen je grupnom diskusijom online. Mogli su se uključiti samo pozvani sudionici.

Rezultati pokazuju da je roditeljima sigurnost u prometu njihove djece visoko na listi prioriteta. Na drugom je mjestu po važnosti i procijenjena je važnijom od maltretiranja u školi, obiteljske harmonije ili stručnosti profesora.

Nešto manje od četvrtine roditelja (24 posto) procjenjuje da je sigurnost djece u prometu najvažnija, a 35 posto roditelja rangiralo je važnost sigurnosti na drugo mjesto (nakon bolesti djeteta).

Činjenica da većina djece ide sama pješice u školu često je posljedica toga što se roditelji nisu mogli organizirati drugačije. Odlazak djece pješice u školu, bez pratnje, ne smatraju dovoljno sigurnim.

Djeca koja idu u niže razrede osnovne škole najčešće u školu idu pješice, bez pratnje. Donekle se razlikuju načini odlaska u školu ovisno o tome živi li dijete u urbanom ili ruralnom području.

Djeca koja žive u ruralnim područjima češće nego djeca iz urbanih područja u školu odlaze prijevoznim sredstvom (automobilom ili autobusom), dok djeca iz urbanih područja češće idu pješice (s pratnjom ili bez).

Istraživanje pokazuje kako 28 posto roditelja ponekad i 16 posto najčešće prate dijete na putu do škole i natrag. Osnovni razlog je upravo promet. Do škole autobusom ide 12 posto djece (znatno češće djeca iz ruralnih područja), a 40 posto njihovih roditelja smatra da autobusne stanice nisu dovoljno sigurne.

Svaki četvrti roditelj smatra kako njegovo dijete nije sigurno u prometu u okolici škole i svaki treći smatra kako nije sigurno u cestovnom prometu općenito.

U urbanim dijelovima, a posebno u Zagrebu, postotak roditelja koji promet u okolici škole ne smatraju sigurnim je još i viši. Osim toga, pokazalo se da su za sigurnost djece u cestovnom prometu zabrinutije majke i mlađi roditelji (do 29 godina).

Što se vozača tiče, najveći problem je korištenje mobilnih uređaja tijekom vožnje (55 posto roditelja vidjelo je druge vozače da koriste mobitele blizu škola), a nakon toga pušenje cigareta u vožnji (39 posto). Zabrinjavajuće visok postotak roditelja (30 posto) često ili svakodnevno prisustvuju situaciji nepropisnog izlaska djeteta iz automobila (recimo, na stranu prometnice).

Samo 24 posto roditelja zna kad djeca moraju koristiti autosjedalicu i sjediti na stražnjim sjedalima (a to su sva djeca koja su niža od 135 centimetara, neovisno o dobi).

Oko šest roditelja je navelo da se u blizini škole (u posljednje dvije godine) dogodila prometna nesreća s teškim posljedicama. U većini škola (9 od 10) održana je edukacija za djecu o sigurnosti u prometu. Šest od desetero djece koriste sigurnosnu opremu (reflektirajuće prsluke, reflektirajuće detalje na torbi ili na odjeći).

Tek u malom broju škola postoji Školska prometna patrola (češće u urbanim dijelovima) ili je održana edukacija za roditelje (češće u ruralnim dijelovima). Također, roditelji u velikom većinom podržavaju veći angažman policije u blizini škola.

Koje institucije prepoznaju kao aktivne kad je sigurnost djece u prometu u pitanju? Roditelji su izdvojili obrazovne institucije, poput vrtića i škola (77 posto), prometnu policiju (70 posto) te na trećemu mjestu HAK (46 posto). Iza su gradske i lokalne vlasti (39 posto), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (37 posto) te Vlada (14 posto).

Više:HAK