Naime, tim znanstvenika sa Sveučilišta u Sheffieldu, Oxfordu i Bostonu otkrio je izuzetno dobro očuvane ostatke organizama koji su prije nekih milijardu godina živjeli na dnu drevnog riječnog korita. Ovi fosili rasvjetljavaju ključni trenutak u povijesti evolucije kada je život napravio prvi skok od malenih jednostavnih bakterijskih stanica – prokariota - u složenije eukariotske stanice koje su razvile fotosintezu i spolno razmnožavanje.

Prema izviješću predstavljenom u časopisu Nature, neki od pronađenih fosila vrlo su složeni te predstavljaju dokaz o izuzetno ranoj pojavi eukariota na kopnu. Znanstvenici smatraju da su se iz tih kompleksnih organizama razvile zelene alge i kopnene biljke – sve od trave do golemog drveća – koje su naselile zemlju.

Nekih 500 milijuna godina nakon njihove pojave na kopnu se počela javljati jednostavna vegetacija poput lišajeva i mahovina, a nakon tih pionira razvile su se prve ribe, potom gmazovi, sisavci i konačno ljudi.

Autor studije dr. Charles Wellman kaže da se obično uvijek ističe da je život nastao u oceanu te da je on bio vrlo važan za njegov razvoj u ranoj fazi evolucije.

'Obično se smatra da su kontinenti u to vrijeme bili gotovo pusti ili naseljeni tek beznačajnim mikrobima, uglavnom cijanobakterijama. Međutim, mi smo u naslagama u Škotskoj starim oko milijardu godina otkrili dokaze o postojanju složenog života na kopnu. To pokazuje da je života na kopnu u to vrijeme bilo mnogo više te da je bio znatno složeniji nego što se do sada mislilo. Rezultati također ukazuju na mogućnost da su se neki ključni koraci u evoluciji mogli dogoditi na kopnu, a ne isključivo u morima.'

Autor izviješća profesor Martin Brasier s Oxforda kaže da se pronađene stanice razlikuju od bakterijskih po tome što imaju specijalizirane strukture, među kojima i jezgre, mitohondrije i kloroplaste koji su ključni za fotosintezu. 'Osim toga, ovi su se organizmi već spolno razmnožavali, čime su ubrzali evolucijske promjene. Moguće je čak da su uvjeti u drevnim jezerima oko Loch Torridona pogodovali ključnom koraku u toj transformaciji i omogućili da simbiotske bakterije uđu u stanice i formiraju kloroplaste, odnosno da se to nije dogodilo u moru kako se obično misli... Ti organizmi pomogli su da se naš krajobraz od negostoljubive kamenite pustinje pretvori u ugodno zeleno mjesto', rekao je Brasier.