Kako je naš planet izgledao prije 3,2 milijarde godina? Otkriveni su novi dokazi u prilog tezi kako je Zemlja u to vrijeme bila vodeni svijet, prekrivena oceanom, bez i jednog kontinenta. Kontinenti su se pojavili kasnije, kao rezultat tektonskih poremećaja koji su ogromne komade stijena podigli iznad površine.

Znanstvenici su to tog zaključka došli istražujući dio drevnog morskog dna nazvan Panorama koje se sad nalazi pored sjeverozapadnog dijela Australije.

Prije 4,5 milijardi godina Zemlja je nastala uslijed sudara prašine i svemirskih tijela pri velikim brzinama. Ključajuća otopljena sfera magme bila tisućama kilometara duboka i postupno se hladila kako se okretala.

Nakon tisuću do milijun godina nastali su prvi kristali minerala u Zemljinoj kori. U međuvremenu je pristigla i voda, vjerojatno zahvaljujući kometima bogatim ledom koji su došli izvan Sunčevog sustava ili iz prašine oblaka čestica iz kojeg su formirani Sunce i ostali planeti.

Dok je Zemlja bila ocean vrele magme vodena para i plinovi izdigli su se u atmosferu. Kad se Zemlja dovoljno ohladila počele su prve kiše.

Što to znači za nastanak života?

U Panorami, području koje je bilo predmet novog istraživanja, sačuvan je hidrotermalni sustav star 3,2 milijarde godine, od površine oceana do toplinskog stroja koji je pogonio cirkulaciju. Sačuvani su također i različiti izotopi kisika, pomoću kojih znanstvenici mogu pratiti promjene temperature u drevnom oceanu i globalnu klimu.

Ali, analizirajući više od 100 uzoraka sedimenata naišli su na nešto neočekivano. Naime, prije 3,2 milijarde godina u oceanima je bilo više kisika-18 nego kisika-16. Potonji je više zastupljen u današnjim oceanima.

Računalni modeli pokazali su kako na globalnoj razini kontinentalne kopnene mase povlače više kisika-18 iz oceana. Ako kontinenata nema, moralo bi biti više kisika-18. Pronađeni omjer ta dva izotopa sugerira kako u to vrijeme kontinenata nije bilo uopće.

Ideja o Zemlji kao vodenom svijetu nije nova, ali se znanstvenici ne slažu oko toga koliko je kopna bilo vidljivo. Ovo otkriće nudi geokemijska ograničenja za količinu površine tla iznad razine mora, piše Live Science.

No, otvara se i novo pitanje: gdje su se pojavili najraniji oblici života i kako su se razvili? Čini se kako su izgledi za razvoj na kopnu bili prilično suženi prije 3,2 milijarde godina.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Geoscience.