'To je dobar znak', pomislio je Znanstveni nomad koji se u trenutku dok je 5,5 tona teški meteorit uz podmuklu tutnjavu sagorijevao u atmosferi, nalazio na putu iz Slovenije u Hrvatsku.

Znanstveni nomad nadimak je poznatog australskog edukatora, komunikatora i popularizatora znanosti dr. sc. Stuarta Kohlhagena koji se ovih dana nalazi u Zagrebu u sklopu svog projekta 'The Science Nomad'. Njegov dolazak organizirali su australsko veleposlanstvo, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Institut Ruđer Bošković.

Tijekom tri dana Kohlhagen će održati niz predavanja i radionica na engleskom jeziku. Njegova su predavanja namijenjena učiteljima i nastavnicima, naročito STEM predmeta, te studentima učiteljskih i nastavničkih studija, kao i popularizatorima znanosti te znanstvenim komunikatorima i novinarima.

S novinarima je i započeo svoje druženje u knjižnici Instituta Ruđer Bošković. Tema važna i bliska svima: kako znanost približiti javnosti i kako od ozbiljnog znanstvenog rada napisati publici zanimljiv, klikabilan, tekst; kako biti zanimljiv i ostati vjerodostojan, to su pitanja koja znanstvenike i novinare podjednako muče na svim stranama svijeta.

'Postoji razlika između onog što znanstvenici misle daje važno i onog što novinari i publika znaju i razumiju, kaže Kohlhagen. 'Važno je razlikovati dokaz od spekulacije i znati gdje što počinje i završava.'

Čitateljima treba dati priču, ali u njoj uvijek treba objasniti kako znanost funkcionira, smatra Znanstveni nomad koji se zalaže za povećanje znanstvene pismenosti.

A kako bi novinarima olakšali posao, u Australiji je pokrenut Znanstveni medijski centar. Riječ je o nekoj vrsti znanstvenog Googlea u čijem radu sudjeluje više od 5000 znanstvenika koji godišnje objave više od 3300 stručnih radova o zdravlju, okolišu, znanosti i tehnologiji. Podjednako se objavljuju nova istraživanja, kao i stručne reakcije na vijesti, bilo da je riječ o šumskim požarima ili koronavirusu. Novinari tako imaju stalni pristup relevantnim znanstvenim informacijama pa za svako pitanje odgovor ne moraju tražiti zivkajući izvore po institucijama.

'Umjesto googlanja mišljenja, novinari se mogu pouzdati u stavove šest najvećih eksperata iz nekog područja', objašnjava Kohlhagen princip rada ovog sajta. 'Tu ima dovoljno informacija za prosječnog čitatelja, a na novinarima je da donesu ljudsku stranu priče, što jednako važno kao i sama tema o kojoj pišu.'

Kako razlikovati istinu od lažne vijesti i kako ne zloupotrijebiti brojke, gorući su problemi znanstvenog novinarstva.

'Morate paziti da ne upadnete u zamku', upozorio je Kohlhagen, navodeći primjer statističkih podataka o povezanosti nuklearnog otpada i pojave tumora. 'Nećete pogriješiti ako kažete da je primijećeno kako se tumori pojavljuju 2,6 puta kod ljudi koji žive u blizini nuklearnog otpada. No ta brojka poprima potpuno drugačije značenje ako je umjesto jednog slučaja na milijun stanovnika sad zabilježeno 2,6 slučajeva. S druge strane, i najmanji rast postotka poginulih u prometnim nesrećama može značiti stotine, tisuće mrtvih više.'

Znanstveni nomad svoj boravak u Zagrebu nastavlja sutra na PMF-u gdje će u utorak u 18 sati održati predavanje na temu: 'Zašto je najbolji odgovor vaše sljedeće pitanje: Znatiželja, problemi i znanost o učenju - kako razviti um 21. stoljeća'. To predavanje vrijedi poslušati jer Kohlhagen u istraživanju, razvoju i potpori neformalnom obrazovanju u znanosti i matematici aktivno sudjeluje već više od 40 godina.

Zbog svog je rada dobio niz međunarodnih priznanja, poput znanstvene nagrade koju mu je uručio princ Charles, i jedini je neamerički državljanin, dobitnik Exploratoriuma, nagrade muzeja koji je pokrenuo fizičar i edukator Frank Oppenheimer.

Posljednje tri godine Kohlhagen putuje svijetom kao Znanstveni nomad i svoje bogato znanje i iskustvo prenosi učenicima, učiteljima, obrazovnim ustanovama i znanstvenim muzejima, gdje promovira inovativne pristupe učenju u formalnim školskim sredinama.

Radoznalost, kritičko razmišljanje, rješavanje problema i otpornost ključne su vještine koje nastoji podržati. Ovi pristupi kombiniraju najnovija shvaćanja znanosti o učenju s najosnovnijim materijalima kako bi se učenici uvukli u dublje razumijevanje principa i razvili cjeloživotne vještine u samoobrazovanju.

'Nije fora u tome da dođeš u neki grad s fensi 3D printerom, izvedeš nekoliko trikova, spakiraš se i odeš', kaže Kohlhagen koji za sobom radije ostavlja znanje i iskustvo kako raditi s učenicima i njihovim nastavnicima.

I sve to radi besplatno, putovanja ponekad plaća sam, ponekad ode negdje o tuđem trošku; a i onda se ponaša poput znanstvenog Robina Hooda pa nakon predavanja pobjegne u slamove, kako je učinio u Mumbaiju, ne bi li svoja iskustva prenio svakome tko ga želi poslušati.

'Ljudima otvaram oči, da im ostanu otvorene i kad odem. To je smisao mog rada', zaključuje Kohlhagen priču o svom djelovanju Znanstvenog nomada koji ljude podučava kako iz ničega, ili malo čega, napraviti nešto. Nešto veliko, što će im život promijeniti na bolje.