Svaki se mozak mijenja s godinama, a mentalna se funkcija mijenja zajedno s njim. Mentalni pad je uobičajen i to je jedna od lošijih posljedica starenja. Ali kognitivno oštećenje nije neizbježno. Stručnjaci s Harvarda pripremili su 12 metoda koje će vam pomoći u održavanju moždane funkcije.

Stimulirajte mozak!

Kroz istraživanja na miševima, ali i ljudima, znanstvenici su otkrili da moždane aktivnosti potiču nove veze između živčanih stanica i mogu čak pomoći mozgu da stvori nove stanice, razvija neurološku 'plastičnost' i izgradi funkcionalnu rezervu koja osigurava zaštitu protiv budućeg gubitka stanica.

Svaka mentalno stimulativna aktivnost trebala bi vam pomoći u izgradnji mozga. Čitajte, pohađajte tečajeve, pokušajte s 'mentalnom gimnastikom', poput rješavanja zagonetki s riječima ili matematičkim problemima. Eksperimentirajte sa stvarima koje zahtijevaju ručnu spretnost i mentalne napore, poput crtanja, slikanja i drugih zanata.

Bavite se tjelesnim aktivnostima!

Istraživanja pokazuju da upotreba mišića pomaže i vašem umu. Redovitim vježbanjem povećava se broj sitnih krvnih žila koje dovode krv bogatu kisikom u područje mozga odgovorno za misli. Vježba također potiče razvoj novih živčanih stanica i povećava veze između moždanih stanica, sinapsi. To rezultira učinkovitijim, plastičnijim i adaptivnijim mozgovima, što znači bolje rezultate kod starenja. Vježba snižava krvni tlak, poboljšava razinu kolesterola, pomaže u ravnoteži šećera u krvi i smanjuje mentalni stres, a sve to može pomoći vašem mozgu, kao i vašem srcu.

Poboljšajte svoju prehranu!

Dobra prehrana može pomoći vašem umu, kao i vašem tijelu. Na primjer, ljudi koji jedu mediteransku dijetu koja naglašava voće, povrće, ribu, orašaste plodove, maslinovo ulje i biljne izvore proteina manje su skloni demenciji i kognitivnim oštećenjima.

Poboljšajte krvni tlak!

Visoki krvni tlak u srednjoj životnoj dobi povećava rizik od kognitivnog pada u starosti. Modificirajte načina života kako biste održali tlak što nižim. Redovito vježbajte, ograničite alkohol na dva pića dnevno, smanjite stres, jedite pravilno i odite spavati na vrijeme.

Snizite šećer u krvi!

Dijabetes je važan faktor rizika za demenciju. Možete spriječiti dijabetes pravilnom ishranom i održavanjem linije. Ali ako vam nakon svega šećer u krvi ostane visok, obavezno posjetite liječnika.

Snizite loš kolesterol!

Visoka razina LDL ('lošeg') kolesterola povezana je s povećanim rizikom od demencije. Dijeta, vježbanje, kontrola tjelesne težine i izbjegavanje duhana znatno će poboljšati razinu kolesterola. Ali ako vam treba dodatna pomoć, obratite se liječniku.

Razmislite o malim dozama aspirina!

Neke studije sugeriraju da aspirin u malim dozama može smanjiti rizik od demencije, posebno vaskularne demencije. Raspitajte se kod svog liječnika ako ste kandidat.

Izbjegavajte duhan!

Jednostavno, izbjegavajte duhan u svim njegovim oblicima.

Ne zloupotrebljavajte alkohol!

Prekomjerno pijenje glavni je faktor rizika za demenciju. Ako baš morate piti, ograničite se na dva pića dnevno.

Pazite na svoje osjećaje!

Tjeskobni, depresivni, uspavani ili iscrpljeni ljudi postižu loše rezultate na testovima kognitivnih funkcija. Loši rezultati ne moraju nužno predvidjeti povećani rizik kognitivnog pada u starosti, ali dobro mentalno zdravlje i miran san sigurno su važni ciljevi.

Čuvajte glavu!

Umjerene do teške ozljede glave, čak i bez dijagnosticiranog potresa mozga, povećavaju rizik od kognitivnih oštećenja.

Upoznajte ljude i održavajte kontakte!

Jake socijalne veze povezane su s manjim rizikom od demencije, kao i nižim krvnim tlakom i duljim životnim vijekom.