Naime, ljudi su vrlo često u svojim odlukama i ponašanju mnogo više ovisni o okolnostima nego što smo to skloni misliti. Primjerice, jedna nedavna studija provedena na sveučilištu u Tel Avivu pokazala je da na sudske odluke ne utječu samo racionalni argumenti već i psihološki, politički i društveni čimbenici. Tim je, među ostalim, testirao uvriježenu šalu da presuda ovisi o tome što je sudac jeo. Odluke sudaca analizirane su u raznim intervalima nakon dva dnevna odmora za objed, a rezultati su pokazali da je postotak pozitivnih presuda o pomilovanju postupno padao sa 65% prema nuli kako je odmicalo vrijeme obroka.

Ovaj problem mogli bi riješiti kompjutori. Računalni programi već sada imaju važnu ulogu u pravnom svijetu, osobito u velikim slučajevima kao što je sjedinjenja kompanija u kojima algoritmi pomažu ljudima da pročešljaju goleme hrpe dokumenata.

No umjetna bi inteligencija mogla ponuditi i važniji doprinos od pukog pretraživanja dokumenata. Ona bi naime mogla razviti automatizirane sustave obrađivanja argumenata u slučajevima u kojima logika nije sasvim jasna.

Prvi znaci ove revolucije već su se počeli javljati. Prošle godine Tom Gordon s Frauhofer Instituta u Muenchenu udružio se s kompanijom Init i počeo razvijati AI aplikaciju nazvanu Elterngeld, što na njemačkom znači 'roditeljski novac'. Ona je dizajnirana tako da donosi automatske odluke o zahtjevima za dječje doplatke koji se podnose Federalnoj agenciji za zapošljavanje.

Program primjerice procjenjuje jesu li zahtjevi tipa: 'Treba mi pomoć države u izdržavanju 5-godišnjeg djeteta' zakonski opravdani. Svaka tvrdnja rastavlja se na dijelove i kodira u format koji je čitljiv za računala, a sustav je potom uspoređuje s elementima zakona i konačno ocjenjuje zahtjev.

Program još nije potpuno spreman zamijeniti ljude. Jedan od razloga je to što se svaki zakon još uvijek mora ručno rastavljati na čitljive dijelove, što je dugotrajan i zahtjevan posao. No Gordon vjeruje da će se zakoni uskoro donositi tako da budu više computer-friendly.

Sličnom metodom služi se i Anna Ronkainen, suosnivačica tvrtke Onomatics iz Helsinkija koja razvija program nazvan TrademarkNow. Aplikacija mjeri sličnost novih trgovačkih maraka s već postojećima kako bi pomogla u mogućem pokretanju tužbi. Pretražuje baze podataka u američkim i europskim registrima i traži podudarnosti.

To su za sada još uvijek jednostavniji pravni problemi. Umjetna inteligencija još nije dovoljno sofisticirana da uđe u zavrzlamu pravnog jezika koja nerijetko zna biti protivna svakoj logici. Međutim, za očekivati je da će AI sektor u godinama koje dolaze doživjeti veliki uzlet, osobito s razvojem kvantnih računala. Prošli tjedan NASA, Google i neka američka sveučilišta odlučili su nabaviti najsofisticiranije kvantno računalo D-Wave Two kako bi istražili može li nova tehnologija osigurati veliki proboj u razvoju umjetne inteligencije. Ronkainen kaže da se važne promjene već kuhaju. 'Korporacije više nisu zadovoljne što moraju plaćati velike pravne račune', objasnila je.