Organoidna inteligencija novo je područje bioračunalstva, praktično tek u povojima. Mogla bi proći desetljeća prije no što vidimo veće korake naprijed. Ali obećavajući rezultati već su tu
Računala pogonjena stanicama ljudskog mozga možda zvuče kao znanstvena fantastika, ali istraživači u Sjedinjenim Državama vjeruju da će upravo takvi strojevi oblikovati našu budućnost.
Organoidi su tkiva uzgojena u laboratoriju koja podsjećaju na organe ljudskog tijela. Te trodimenzionalne strukture, obično izrađene pomoću matičnih stanica, koriste se u laboratorijima blizu dva desetljeća da bi se izbjeglo štetno testiranje na ljudima ili životinjama.
vezane vijesti
Organoidi mozga nisu sićušne inačice ljudskog mozga, već kulture stanica veličine točkice koju nacrtate olovkom, a koje sadrže neurone sposobne za višestruko međusobno povezivanje i oponašanje pojedinih funkcija mozga. Znanstvenici ovu pojavu nazivaju inteligencijom u zdjelici.
Superračunala su brža, ali ne i bolja od mozga
Pioniri u radu s matičnim stanicama John B. Gurdon i Shinya Yamanaka dobili su Nobelovu nagradu 2012. godine za razvoj tehnologije koja omogućava stvaranje stanica iz potpuno razvijenog tkiva poput kože.
Njihov je rad postavio temelje za istraživanja i razvoj organoida mozga.
Thomas Hartung i njegov tim počeli su uzgajati organoide mozga još 2012. godine, mijenjajući uzorke ljudske kože. Naumili su stvoriti biološki hardver koji bi bio energetski učinkovitiji od superračunala.
Ta bi se bioračunala oslanjala na mreže organoida mozga kako bi donijela preokret u testiranju lijekova za Alzheimerovu i druge bolesti, ali i pružila uvid u ljudski mozak te promijenila budućnost računalstva.
Svoje su planove izložili u časopisu Frontiers in Science.
Iako je umjetna inteligencija nadahnuta ljudskim načinom razmišljanja, ta tehnologija ne može u potpunosti replicirati sve što može ljudski mozak.
Superračunala mogu obraditi ogromne količine podataka višestruko brže nego ljudi. Ali ljudski je mozak energetski učinkovitiji, kao i bolji u učenju te donošenju složenih odluka temeljenih na logici.
Primjerice, 600 milijuna američkih dolara vrijedno superračunalo Frontier u lipnju je 2022. godine kapacitetom za izračune nadmašilo ljudski mozak, ali za to treba milijun puta više energije.
Naš mozak također može pohraniti fantastično veliku količinu informacija - do 2500 terabajta, prema procjenama. S druge se strane približavamo granici toga koliko tranzistora možemo upakirati na silicijski čip.
Nemamo odgovore na etička pitanja
Svaki organoid na kojem Hartung radi ima stanica koliko bi ih se moglo naći u živčanom sustavu voćne mušice (oko 50 tisuća).
Pojedinačni organoid je otprilike 3-milijunti dio ljudskog mozga, što znači da na njega stane oko 800 megabajta memorije. Kako bi se postigla organoidna inteligencija, tih 50 tisuća treba narasti na deset milijuna.
Istraživači također trebaju dokučiti kako će komunicirati s organoidima. Razvili su nacrt koji predviđa alate iz područja bioinženjerstva i strojnog učenja, kao i nekoliko inovacija.
Među njima je sučelje mozak - računalo, a koje funkcionira slično kao EEG uređaj i može putem sićušnih elektroda primati signale od organoida i slati im ih.
Organoidi bi mogli primjenu naći u testiranju lijekova za pacijente s neurološkim poremećajima, kao i istraživanju bolesti koje pogađaju živčani sustav. Uz to, mogli bi otvoriti nove načine razumijevanja ljudske spoznaje.
Prilikom istraživanja poput ovog pojavljuju se, naravno, i etička pitanja - primjerice, mogu li organoidi razviti svijest ili osjećati bol, kao i mogu li oni čije su stanice korištene za uzgoj polagati bilo kakva prava na njih.
Stoga je nužno provesti javnu raspravu o tim pitanjima da bismo došli do odgovora na njih, piše CNN.
