Nedavno otkriven izvor ponavljajućih i brzih radio signala produbio je tajnu o tome što je zapravo njihov izvor. Izvor koji je prvi put otkriven 2019. i nazvan FRB 190520B redovito izbija kratke radio valove.

Astronomima je ovo omogućilo da provedu analizu koja je otkrila informacije o dijelu svemira iz kojeg ti signali dolaze, kao i obližnjeg prostora. Te analize predlažu da u svemiru postoje slični izvori radio valova.

FRB-ovi, brzi radio izboji ili Fast radio bursts su vrlo brzi, kao što ime nalaže, izboji radijacije koji traju svega par milisekundi te koji se najjače vide u valnim duljimana radiovalova. Većina dolazi iz drugih galaksija (samo jedan registriran izvor nalazi se u Mliječnom putu) te su vrlo blistavi, ispuštajući energiju na razini 500 milijuna Sunaca.

Većina ovih izboja prepoznati su bar jednom: pojave se ni od kud, bljesnu jednom i više ih nikad ne vidimo, što otežava njihovo predviđanje, točnije lociranje i bilo kakvu složeniju analizu. Tri izvora, doduše, ponavljaju izboje te pružaju priliku za dublje razumijevanje izboja rado valova.

FRB otkriven u Mliječnom putu došao je od mrtve zvijezde kategorije magnetar, što daje naslutiti da bar dio FRB-ova nastaje erupcijama magnetara. Unatoč novim saznanjima, postoji još puno pitanja na koja ne postoji odgovor.

'Jesu li oni koji se ponavljaju različiti od onih koji se ne ponavljaju?' pita se astrofizičar Kshitij Aggarwal sa sveučilišta West Virginia. Signal koji dolazi iz FRB 190520B do Zemlje je došao u svibnju 2019. a otkrio ga je Five-hundred-meter Aperture Spherical radio Telescope (FAST) u Kini, dok su kasnije analize tog dijela neba dokazale da se izboji ponavljaju.

Daljnja istraživanja provedena su uz pomoć teleskopa Karl G. Jansky te su otkrili fascinantnan niz karakteristika. Signali su dolazili iz vanjskog dijela stare patuljaste galaksije udaljene 4 milijarde svjetlosnih godina od Zemlje.

Izvor između dva jača izboja izbacuje slabije radio signale, što znači da brzi izboji dolaze iz kompaktnog i ustrajnog izvora radijacije čija je priroda i dalje nepoznata - slično kao kod drugog izvora FRB 121102.

Riječ je o prvom otkrivenom izvoru FRB-a smještenog na rubu stare patuljaste galaksije udaljene 3 milijarde svjetlosnih godina od Zemlje koja također ima kompaktni i ustrajan izvor radio zračenja. 'Sad imamo dva slična izvora, što postavlja nekoliko pitanja' kaže astronomkinja Casey Law iz Caltecha.

Nije poznato da li jednokratni FRB-ovi izbijaju energije koje ne možemo prepoznati. Znanstvenici već neko vrijeme vjeruju da bar dva različita mehanizma proizvode izboje, dok otkriće FRB 190520B potvrđuje tu ideju. Ovo ili znači da različite izboje emitiraju različiti objekti ili neka vrsta objekta u različitim stadijima evolucije.

Magnetari su vrsta neutronskih zvijezda - urušenih ultra gustih jezgri masivnih zvijeznda nakon što supernove koje posjeduju vrlo jako magnetsko polje. Moguće je da obične neutronske zvijezde i magnetari izbacuju FRB-ove na različite načine.

Daljnja analiza sugerira da druga značajka brzih izboja radiovalova nije korisna za 'mjerenje' svemira. Značajka se zove mjera disperzije te je povezana sa načinom na koji se svjelo rasipa u rijetkom oblaku plina u svemiru između nas i izvora. Valovi veće frekvencije putuju učinkovitije od onih niske frekvencije što se može iskoristiti za preciznije mjerenje udaljenosti.

Mjera disperzije za FRB 190520B sugerira da se izvor nalazi na udaljenosti između 8 i 9.5 milijardi svjetlosnih godina. Nezavisna mjerenja, u drugu ruku, tvrde da galaksija nije tako daleko.

'Ovo znači da u blizini FRB-a postoji puno tvari koja može utjecati na mjerenje udaljenosti među galaksijama' kaže Aggrawal. 'Ako je ista situacija i kod drugih, FRB-ove možemo koristiti za pomoć pri mjerenju', dodaje.

Ovo s druge strane sugerira da trajni izvori koji izbijaju FRB-ove postoje u okružju bogatom plazmom karakterističnim za nedavne supernove. Ovo znači da što god izvor bio - on je 'svjež'.

'Pretpostavljamo da FRB 121102 i FRB 190520B predstavljaju prve stadije evoluirajućeg FRB-a' kaže astronomkinja Di Li, voditeljica istraživanja s državnog astronomskog obzervatorija Kineske akademije znanosti. '

Konkretnije ćemo odgovore imati za par godina', zaključila je.