U nizu potresa koji su u nedjelju ujutro pogodili glavni grad Hrvatske ozlijeđeno je 17 osoba. Nakon prvog najjačeg i još jednog malo slabijeg u jutarnjim satima podrhtavanja su se nastavila cijeli jučerašnji dan, ali i noć.

Seizmološka služba Hrvatske do ponedjeljka ujutro zabilježila je čak 63 potresa jačih od 1,3 po Richteru, rekao je Tomislav Fiket za HRT. A kad će se situacija smiriti, nemoguće je procijeniti. Eto, nakon potresa kod Stona bile su još tisuće potresa.

Seizmolog Krešimir Kuk na Hrvatskom je radiju rekao da je u Zagrebu tijekom noći bilo nekoliko manjih potresa. Uglavnom je bila riječ o potresima slabijeg intenziteta, a onaj umjerene jačine, zabilježen u 3 sata, osjetili su uglavnom stanovnici Kašine i Markuševca. Magnituda potresa iznosila je 3,1 prema Richteru, a intenzitet u epicentru IV. stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice.

Nitko ne može sa sigurnošću reći koliko se točno energije oslobodilo sinoćnjim potresom, niti koja je njegova precizna lokacija, rekao je još jučer geofizičar Hrvoje Tkalčić, profesor na Australskom nacionalnom sveučilištu (ANU) u Canberri. Računalni algoritmi i početne analize pomogli su odrediti da je riječ o plićem potresu ispod Medvednice, na dubini od oko 10 km. No analize stručnjaka iz Seizmološke službe i Geofizičkog odsjeka PMF-a radit će se danima i mjesecima.

'Manjih potresa će sigurno biti i sljedećih dana i tjedana', kaže za tportal doc. dr. sc. Josip Stipčević s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 'Koliko sada znamo, ne bi više trebalo biti jačih udara.'

Proteklu noć 59 Zagrepčana provelo je u privremenom smještaju u Studentskom domu Cvjetno naselje; potres je uništio njihove domove i bio im je zabranjen ulazak u njih. Ma koliko šokantan bio, ovaj potres za stručnjake nije iznenađenje, baš kao ni lokacija njegovog epicentra i štete koje je izazvao u središtu grada i njegovoj okolici. U konačnici, ispada da je sreća u nesreći to što se radi o relativno umjerenom potresu.

Starijima je jučerašnji dan prizvao u sjećanje katastrofalni potres u Banjoj Luci 27. listopada 1969. Potres koji je potpuno razorio grad bio je jačine 6,6 stupnjeva po Richterovoj skali. No taj će se potres pamtiti i po tome što su se u dva dana nanizala četiri jaka potresa, a glavnom udaru prethodila su dva jaka pomicanja tla. Može li se nešto slično ponoviti i u Zagrebu?

Takva mogućnost ovisi o raznim aspektima rasjednog područja, objašnjava Stipčević. Tako se može dogoditi i da ono, za što mi mislimo da je bio glavni udar, na kraju bude tek predudar. I da se naknadno, nakon nakupljanja više 'napetosti' zbog prethodnog udara na glavnom rascjepu, pokrene još jači udar.

Ono što se dogodilo u Banjoj Luci ipak je bio specifičan slučaj, jer tamošnje je rasjedno područje dosta kompliciranije nego u Zagrebu, kaže Stipčević.

Iz onoga što znamo, rasjedno je područje u Zagrebu puno jednostavnije i nakon jučerašnjeg potresa ne bi više trebalo biti takvih jačih udara, barem ne u kratkom roku, kaže Stipčević. Dakako, mogućnost novog udara ne može se sto posto isključiti, ali se s velikom vjerojatnošću može reći da se takav jači udar neće ponoviti.

Stipčević s kolegicama Helenom Latečki i Irenom Molinari već neko vrijeme radi na simulaciji potresne trešnje na zagrebačkom području. Na društvenim mrežama podijelio je i prikaz rasprostiranja seizmičkih valova iz potresa koji se nedavno dogodio sa sjeverne strane Medvednice, u blizini Marije Bistrice.

U filmiću doktorandice Helene Latečki može se vidjeti kako se šire različiti valovi potresa te gdje se oni najviše 'zadržavaju'. Svrha ovih simulacija je da se uz upotrebu dostupnih podataka o građi podzemlja napravi model u kojem se simulira potresna trešnja. Iz toga je moguće procijeniti hoće li određeni dijelovi Zagreba, jer leže na specifičnoj podlozi koja uključuje mekane riječne sedimente i sl., biti ugroženiji u slučaju potresa.

'Riječ je o amplifikaciji i ona je vrlo opasna jer i kod relativno slabijih potresa može doći do materijalne štete', objašnjava Stipčević. U videu u kojem su simulirali bistrički potres može se vidjeti kako se na određenim dijelovima šireg medvedničkog područja valovi više 'zadržavaju' te potencijalno uzrokuju jaču trešnju.

'Ovo su samo prvi rezultati koje još treba doraditi te ćemo u sljedećim danima i tjednima imati i simulaciju za jučerašnji potres u Zagrebu', najavljuje Stipčević.

A što se tiče posljedica jučerašnjeg udara, podaci kojima raspolažu stručnjaci pokazuju da će se situacija ipak lagano smirivati. Naravno, bit će još trešnje, a sljedećih dana i tjedana može se očekivati nekoliko slabijih potresa, koji će polagano trnuti u učestalosti. Može se tu i tamo pojaviti neki malo jači potres srednjeg intenziteta, ali njihova će jakost s vremenom sve više opadati.