Prema izvješću predstavljenom u uglednom časopisu Nature niz nedavnih potresa, u kojem je najsnažniji bio magnitude 8,7, pokazuje da bi se Indo-australska ploča mogla raspuknuti u dvije. No to nije nešto što će se dogoditi odjednom već kroz milijune godina.

'To je proces koji je vjerojatno počeo prije osam do deset milijuna godina pa možete zamisliti koliko će još trebati da se stvori klasična granica ploča', rekao je Matthias Delescluse iz Ecole Normale Superieure u Parizu.

Sumatra se nalazi na mjestu sudaranja Indo-australske i Sundanske ploče. Ovi golemi dijelovi čvrste Zemljine kore približavaju se jedan drugome brzinom od pet do 10 centimetara godišnje. Izdužena Indo-australska, koja se proteže najvećim dijelom Indijskog oceana, podvlači se pod Sundansku na kojoj se nalaze otoci Indonezije. Trenje koje pritom nastaje uzrok je većine moćnih potresa od kojih je jedan 2004. uzrokovao tsunami. Međutim, podrhtavanje tla 11. travnja 2012., iako je bilo golemih razmjera, nije uzrokovalo nikakav tsunami. Znanstvenici smatraju da se ovakve razlike u

efektima mogu objasniti prirodom rasjeda. Naime, čini se da je novi rasjed tzv. horizontalnog tipa koji, za razliku od vertikalnih, ne stvara tsunamije. Osim toga travanjski potresi zbivali su se mnogo zapadnije na samoj Indo-australskoj ploči u području koje je puno velikih deformacija i brojnih raspuklina.

Dr. Delescluse kaže da kretanja na krajevima ploče očito utječu na njezinu sredinu.

'Australija se već kreće u odnosu na Indiju kao i Indija u odnosu na Australiju', rekao je i dodao: 'Razdvaja ih mnogo rasjeda. Ako pogledate Zemlju danas, među pločama uvijek postoji samo jedan rasjed. Dakle, u procesu o kojem mi govorimo iz više rasjeda stvara se jedan. To je pitanje – mi ne znamo koliko treba da jedan oslabi i lokalizira sve deformacije te da svi ostali prestanu biti aktivni. Trenutačno je u Indijskom oceanu aktivno cijelo mnogo rasjeda.'