Plastika bi mogla označiti početak nove geološke ere na našem planetu, često nazivane antropocenom. Stotine, pa čak i tisuće godina u budućnosti, znanstvenici će možda određivati starost sedimentnih slojeva otkrivajući ostatke plastike, slično načinu na koji danas arheolozi analiziraju slojeve drevnih nalazišta pomoću keramike. Taj proces već je započeo: istraživači u Nizozemskoj proučili su povijest ptičjih gnijezda analizirajući plastični otpad korišten u njihovoj izgradnji.

Mnoge vrste ptica, uključujući običnu lisku, počele su ugrađivati ambalažu za hranu i pića u svoja gnijezda. To je trojici biologa omogućilo da rekonstruiraju povijest desetaka gnijezda liski u Amsterdamu koristeći jednostavan trik – čitanjem roka trajanja proizvoda na plastičnoj ambalaži.

Međutim pojavila se neočekivana dilema jer liske inače ne koriste ista gnijezda iz godine u godinu. Kako navodi studija objavljena 25. veljače u časopisu The Scientific Naturalist, plastika je od ptičjih gnijezda stvorila vremenske kapsule, a možda čak i mijenja evoluciju određenih vrsta.

'Liske su močvarne ptice koje su u Nizozemskoj izvorno gradile gnijezda od biljnog materijala koji se brzo razgrađuje, što znači da svake godine prave novo. No kako plastika i drugi umjetni, trajniji materijali postaju dio njega, može se razviti novo ponašanje, a to je ponovna upotreba gnijezda iz prethodnih godina', navode istraživači. 'To može stvoriti višegodišnju povijest korištenja i nadogradnje gnijezda, što se može proučavati analizom plastičnih ostataka u slojevima.'

Plastični otpad otkriva desetljeća ptičje povijesti

Kako bi istražio ovu pojavu, Auke-Florian Hiemstra sa Sveučilišta u Leidenu prikupio je desetke napuštenih gnijezda liski. U svom laboratoriju razdvojio ih je u dvije kategorije – one građene prirodnim materijalima te onima koje su ptice pronašle na otpadu. Mnogo te plastične ambalaže imalo je jasno vidljive datume isteka proizvoda, omogućujući istraživačima da precizno odrede kronologiju slojeva gnijezda.

'Ova gnijezda možete listati kao stranice povijesne knjige, otkrivajući prošlost', izjavio je Hiemstra u priopćenju Naturalis Biodiversity Centera.

Jedno od najzanimljivijih gnijezda sadržavalo je čak 635 predmeta, od kojih su 32 ambalaže hrane s datumima starim nekoliko desetljeća. Gotovo polovica njih dolazila je iz McDonald'sa, a među otpacima su pronašli i omot čokoladice Mars s reklamom za Svjetsko nogometno prvenstvo 1994. u SAD-u.

'Iz tih podataka stvara se slika o tome što se događalo na ovom gnjezdištu u posljednjih 30 godina', objasnili su istraživači. Kako bi potvrdili svoje zaključke, usporedili su datume pronađene na plastici s arhivskim snimkama iz Google Street Viewa. To im je pomoglo da dokažu kako su liske doista svake godine gradile gnijezdo na istom mjestu u razdobljima koja odgovaraju pronađenim datumima.

Evolucijska prednost ili ekološki problem?

Ukupno su identificirali 15 gnijezda liski u kojima je plastika ukazivala na višegodišnju izgradnju i nadogradnju. Ova promjena u ponašanju mogla bi pticama donijeti određene evolucijske prednosti – one koje nadograđuju stara gnijezda mogu uštedjeti energiju i više se posvetiti obrani teritorija i razmnožavanju, za razliku od onih koje ih svake godine moraju graditi ispočetka, piše Gizmodo.

'Sloj po sloj, svakim novim pokušajem razmnožavanja, stvara se akumulacija plastičnog otpada u stratigrafskom redu, čime nastaje povijesni vremenski niz', zaključili su istraživači. 'Ovi naslagani slojevi, izgrađeni od umjetnih materijala, ne samo da dokumentiraju povijest ptičjih gnijezda, već i odražavaju povijest naše antropocenske epohe.'

Iako je teško predvidjeti kako će budući znanstvenici tumačiti slojeve otpada koje ostavljamo iza sebe, jedno je sigurno – ljudi ostavljaju trajan otisak na Zemlji. Plastika se može pronaći posvuda, od ptičjih gnijezda do arheoloških nalazišta iz željeznog doba, oblikujući prirodu na način koji će biti vidljiv generacijama što dolaze.