Ogromna santa leda, nazvana A-68A kreće se prema Južnoj Georgiji u Južnom polarnom oceanu. Nove slike, zabilježene misijom Kopernik Sentinel-1, pokazuju da santa mijenja smjer i kreće prema zapadu. Ugrožena su staništa mnogih tamošnjih vrsta
U srpnju 2017. gromada leda, više nego dvostruko veća od Luksemburga, odlomila se od ledenog grebena Larsen C na Antarktici. Tako je nastala jedna od najvećih santi leda. Sada, tri godine kasnije, santu A68A morske struje nose otvorenim morima, tisućama kilometara daleko od mjesta na kojem je nastala.
Posljednje snimke misije Copernicus Sentinel-1, napravljene 25. studenog, pokazuju da se istočni vrh ogromne sante sad nalazi samo 255 km od Južne Georgije. Ako bi ledeni brijeg došao do obala otoka, mogao bi zaglaviti u plitkim vodama oko otoka i ugroziti staništa tamošnjih divljih životinja, uključujući pingvine, tuljane i krilove, planktonske račiće kojima se hrane kitovi.
Kako ove životinje trebaju pristup moru da bi se prehranile, zaglavljena ledena santa mogla bi blokirati njihove prehrambene putove i spriječiti ih da nahrane svoje mlade. Mogao bi se poremetiti i donji ekosustav u kojem bi pod teretom leda stradao životinjski i biljni svijet na morskom dnu.
Tijekom posljednje tri godine satelitske misije poput Copernicus Sentinel-1 korištene su za praćenje sante koja pluta Južnim oceanom. Prve dvije godine zadržavala se blizu matičnog ledenjaka, okružena morskim ledom. No potom se glavni dio sante, poznat kao A-68A, ubrzano počeo kretati prema Južnoj Georgiji. Usidri li se na tamošnjim obalama, mogao bi ostati i desetak godina.
Kad se u plitkom moru oko Južne Georgije 2004. godine zaglavila santa A38, stradale su tisuće malih pingvina i mladunaca tuljana.
Karta koja bilježi povijesne tragove ledenih santi pokazuje da A-68A zasad slijedi ovaj utabani put. Biološka katastrofa može se izbjeći samo ako morske struje skrenu santu A-68A dalje od Južne Georgije prema sjeverozapadu, gdje bi se s vremenom rastopila u toplijim morima.
