Ljetos je Hrvatska kao prva zemlja u široj regiji dobila Google Pay, a što nam još stiže, kako tehnološki div diše pod lupom regulativa EU-a i suočava li se kao i ostali s nedostatkom IT eksperata, tportalu je otkrio Joško Mrndže, direktor tvrtke Google za regiju Adriatic

Poznati tehnološki div iz Mountain Viewa prema posljednjim podacima zapošljavao je oko 94.000 ljudi u svijetu. Svoju bazu za regiju Google ima i u Hrvatskoj, točnije u njenom glavnom gradu, a o posljednjim pothvatima tvrtke na ovim prostorima, digitalnim kompetancijama Hrvata i planovima u regiji govori nam direktor Googlea za regiju Adriatic Joško Mrndže.

Skoro polovica građana u Hrvatskoj nema ni osnovne digitalne vještine, čuli smo na Googleovoj prošlotjednoj konferenciji. Što to znači kada se stavimo u kontekst s ostalim zemljama Europske unije?

Hrvatska u nekim dijelovima zaostaje za Europom, no po korištenju, primjerice, novih uređaja smo al pari sa zemljama u vrhu. Po tom principu je Hrvatska odabrana i kao prva zemlja u široj regiji s uslugom Google Pay. Kad pogledamo ukupne digitalne vještine, otprilike trećina naših građana aktivno se koristi digitalnim alatima. S obzirom na to da će u sljedećih 10-15 godina 20 milijuna poslova zahtijevati preko 90 posto digitalnih vještina, naprosto moramo ubrzati procese. Tu se uklapa globalni program Grow with Google koji ima dva kraka: Digitalna garaža, u kojoj je certificirano preko 7000 poduzetnika u Hrvatskoj, te Google.org, koji funkcionira kroz donacije i upravo je Institutu za razvoj i inovativnost mladih donirano 250.000 dolara. Tako direktno ulažemo u mlade kako bi digitalija u svojoj ukupnosti bila nešto što je u potpunosti prihvaćeno.

Digitalna krvna slika

Prema podacima Europske komisije, 44 posto stanovništva EU-a i 37 posto radne snage nema dovoljno razvijeno znanje iz područja digitalnih vještina. Iako raste potražnja za ICT stručnjacima, otprilike 500.000 slobodnih radnih mjesta u ICT-u neće biti popunjeno do 2020. godine, a četiri od 10 tvrtki u Europi prijavljuje poteškoće prilikom popunjavanja slobodnih radnih mjesta.

U nedostatku poznavanja digitalnih vještina pojedinaca, usporava se tempo digitalne transformacije tvrtki u Hrvatskoj. Manje od trećine građana Hrvatske tvrdi kako posjeduje digitalne vještine u rangu 'iznad osnovnih,' a koje su vjetar u leđa radnoj snazi pri korištenju tehnologije s ciljem poboljšavanja produktivnosti. Istodobno, polovica građana Hrvatske (49 posto od 16 do 74 godine) navodi nedostatak osnovnih digitalnih vještina.

Puno smo govorili o djeci, o tome kako su uključeni u školama i pomoću posebnih projekata. No što je s ljudima drugih dobnih skupina, onima koji imaju 40, 50, 60 godina, kada je digitalizacija u pitanju?

Upravo projekt na kojem radimo s kolegama iz IRIM-a dobar je primjer jer je primarno namijenjen knjižnicama i djeci, no ideja je da i sugrađane srednje dobi privučemo u taj svijet i da im digitalizacija postane zanimljiva. No svatko tko pokazuje interes i radoznao je danas može napredovati u tom smislu. Ono što bi možda pomoglo u još snažnijem razvoju je kada bismo osvijestili sve o tome koliko su digitalna znanja i vještine bitni s obzirom na vrijeme u kojem živimo i kada bismo se više educirali, počevši od javne uprave pa preko privatnog sektora do cjelokupnog obrazovnog sustava. Uzmite samo za primjer turizam, u kojem se preko 70 posto svih odluka donosi online.

Na vašem izlaganju prošlog tjedna čuli smo i kako svaka četvrta od 10 tvrtki u Europskoj uniji teško pronalazi zaposlenike upravo zbog nedostatka digitalnih znanja. Imate li vi u Googleu takvih problema?

Imamo privilegiju da se Google percipira kao iznimno poželjno radno okruženje. Prema zadnjem kvartalnom izvješću, globalno ima oko 94.000 zaposlenika i ono što je fantastično kod Googlea to je da ne samo da se razvijate u profesionalnom smislu, nego i na osobnoj razini, poput učenja novog jezika ili nečeg drugog što vas osobno ispunjava, a svojim programima on vam to omogućava.

A kako Google zapošljava u Hrvatskoj?

Kad se ukaže potreba za otvaranjem radnog mjesta, kolege u Googleu traže potencijalne kandidate. U zadnjem oglasu za posao tako smo preko LinkedIna tražili analytic consultanta, ljudi su se prijavljivali, a HR usklađivao profile u skladu s traženim. Nakon toga idu intervjui pomoću kojih upoznajemo kandidate iz svih aspekata njihovih vještina i sklonosti, primjerice jesu li više skloni brojkama ili radu s klijentima i slično.

Zaposlenik broj jedan

U Googleu je Joško Mrndže osam godina, a došao je kao prvi zaposlenik u regiji sa zadatkom otvaranja ureda i zapošljavanja ljudi.

'Imao sam osjećaj kao da sam u prekrasnom startupu, ali ipak s jakom i organiziranom majkom kompanijom koja mi je dala sve mogućnosti da što prije krenemo s radom', pojašnjava.

'Prije toga dugo godina radio sam u Zagrebačkoj pivovari i McCannu, a kad se pojavio Google, opis posla je objedinjavao upravo to iskustvo: FCMG, prodaja i marketing. Ono što je bilo najbolje u tom razgovoru, iako sam imao osnovna znanja o digitalnom svijetu, u tom trenutku nisam bio ekspert, no to nije bilo toliko bitno. Jednostavno su rekli da nam se vrijednosti poklapaju, a da se sve ostalo može naučiti', kaže Mrndže.

Nakon toga slijedio je intenzivan period intervjua s ljudima za ostale pozicije u uredu, a danas ih je u Zagrebu desetak i pokrivaju regiju, odnosno područje bivše Jugoslavije te Albaniju.

Što je sa zloglasnim trik pitanjima kojima tehnološke tvrtke 'grilaju' kandidate na razgovorima za posao - ima li toga u Googleu?

I mene su dočekale legende o trik pitanjima kada sam se zapošljavao, no nije ih bilo. Ali nije poanta u trik pitanju i to da se na njega odmah odgovori. Stvar je u tome da se želi vidjeti odakle će kandidat krenuti, njegov princip razmišljanja… Čuveno pitanje o broju loptica u autobusu primjerice, koje se više ne postavlja, služilo je upravo tome – da se provjeri kako će se kandidat snaći.

Joško Mrndže Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Nakon predstavljanja Google Paya ljetos u Hrvatskoj dobili smo dosta pitanja oko toga kada Google dolazi kod nas i s drugim proizvodima i uslugama. Događa li se tu što novo?

Google je globalan, no primarno lansira stvari u SAD-u i onda ih širi u svijetu uvažavajući veličinu tržišta, ali i spremnost kojom se tržište snalazi s proizvodom ili uslugom. Hrvatska je bila među 11 zemalja ukupno u koje je uveden Google Pay, a sa Street Viewom bili smo među 40-ak prvih zemalja u svijetu. Ključni sljedeći proizvod koji želimo lansirati u Hrvatskoj je Merchant account, što će pomoći našim programerima koji će u tom trenutku moći monetizirati svoje aplikacije.

Google Pay

U Googleu su zadovoljni time kako je proteklo lansiranje Google Paya, no ističu kako u prvom periodu ne gledaju na brojke, nego na feedback korisnika. To pojašnjavaju činjenicom da je pokretanje proizvoda u svakoj državi drugačije jer se radi s različitim partnerima, bankama i slično. 'Ono što u narednom periodu svakako namjeravamo je omogućiti to da Google Pay bude dostupan za više partnera – sada su to PBZ i Visina kartica. Općenito, želja je da Google Pay bude što jednostavniji i što sigurniji za korištenje.'

Dosta vruće pitanje je i ono koje se tiče regulative u Europskoj uniji, odnosno kazni koje bi velike tehnološke tvrtke mogle plaćati. Kakva je klima u Googleu na tom polju?

Pratimo to i naš stav je da itekako razumijemo i podržavamo zaštitu kreativaca te proizvođača online sadržaja. Ono što bismo voljeli, primjerice u slučaju članka 13., to je da na neki način objašnjenje zakona bude što jasnije. Po ovoj interpretaciji, platforme su te koje su potpuno odgovorne za upload sadržaja, no vjerujemo da bi trebalo doći do neke podijeljene odgovornosti, pogotovo zbog copyrighta koji je iznimno kompleksan, što najbolje odražava ova brojka – svake minute se na YouTube uploada 400 sati videosadržaja. Sad zamislite koliko bi tu trebalo biti parametara da se sve raščlani...