Visine školarina za studente značajno variraju u europskim zemljama, a s cijenama koje se kreću do oko 10.000 kuna godišnje Hrvatska spada među skuplje, pokazalo je novo istraživanje mreže Eurydice koja analizira obrazovne sustave u Europi
Najvelikodušniji Skandinavci
Prema nedavno objavljenoj analizi, studiranje je potpuno besplatno u devet zemalja - Austriji, Cipru, Danskoj, Finskoj, Grčkoj, Malti, Norveškoj, Škotskoj i Švedskoj. Najvelikodušnije prema studentima su skandinavske zemlje, mada su se Finska i Švedska nedavno pridružile Danskoj koja je uvela školarine za strane studente.
Mnoge zemlje u kojima je studiranje besplatno poput Austrije, Škotske i nordijskih zemalja, svojim studentima također pomažu i na druge načine – daju im stipendije, porezne olakšice i zajmove za životne troškove.
Najskuplja Velika Britanija – Engleska, Wales i Sjeverna Irska
Studiranje je najskuplje u Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj. Do 2012. godine za svaki dodiplomski studij ondje se godišnje plaćalo oko 3400 funti, međutim, do rujna 2012. osnovne školarine narasle su na oko 6.000 funti, a najviše na oko 9.000. No studenti u Engleskoj dobivaju zajmove za školovanje koje ne moraju vraćati sve dok ne nađu relativno dobro plaćena zaposlenja. Za stanovnike Walesa troškove snosi država, čak i ako studiraju negdje izvan Walesa.
U Njemačkoj dvije savezne države - Bavarska i Donja Saska naplaćuju školarine, a ostalih 14 ne.
Udio studenata koji plaćaju školarine također značajno varira od zemlje do zemlje. U više zemalja svi studenti plaćaju - u Belgiji u Flamanskoj zajednici, u Bugarskoj, Češkoj, Engleskoj, Lihtenštajnu, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Slovačkoj, Turskoj i na Islandu. Međutim, školarine su u većini tih zemalja prilično niske. U četiri zemlje plaća ih manjina studenata - u Hrvatskoj, Njemačkoj, Litvi i Sloveniji.
U Hrvatskoj premalo stipendija i olakšica
Sve zemlje osim Islanda i Turske studentima nude neke stipendije. U Danskoj, Malti i na Cipru dobivaju ih svi studenti, a u Finskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji, većina.
U velikoj većini zemalja tek manjina, koja varira od jedan posto u Grčkoj do 40 posto u Mađarskoj, dobiva stipendije: u Hrvatskoj, Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Irskoj, Italiji, Litvi, Lihtenštajnu, Latviji, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Škotskoj, Slovačkoj i Španjolskoj.
U većem broju zemalja važnu ulogu imaju porezne i druge olakšice za obitelji studenata - u Belgiji, Češkoj, Njemačkoj, Estoniji, Grčkoj, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Malti, Austriji, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji, Slovačkoj i Lihtenštajnu.
208013,100667,207479,198378
U RH besplatno za dobre, skupo za neredovne
U Hrvatskoj se školarine na javnim visokim učilištima kreću između 5.000 kuna i 10.000 kuna, odnosno između 672 eura i 1.344 eura godišnje. U prvoj godini redovni studenti ne plaćaju školarine, dok za više godine studija u akademskoj godini 2012./2013., 2013./2014. i 2014./2015. od 2. kolovoza 2012. godine, ne plaćaju oni redoviti studenti koji su u prethodnoj akademskoj godini stekli najmanje 55 ECTS bodova ukoliko njihovo sveučilište, veleučilište i visoka škola s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta potpiše trogodišnje ugovore. U MZOS-u ističu da se time osigurava da pravo na subvenciju stječu svi studenti koji pravovremeno i uspješno ispunjavaju svoje studijske obveze. Za studente s utvrđenim invaliditetom višim od 60%, za ostvarivanje ovih prava minimalni broj ECTS bodova stečen u prethodnoj akademskoj godini je 30.
Oni studenti koji u 2012./2013. po prvi put upisuju drugu godinu diplomskih sveučilišnih ili specijalističkih diplomskih stručnih, te četvrtu, petu ili šestu godinu integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studijskih programa javnih visokih učilišta imaju pravo na punu subvenciju troškova studija.
Visoka učilišta također mogu samostalno donijeti odluku, kako o visini školarina, tako i o mogućnosti oslobođenja od plaćanja (na vlastiti trošak visokog učilišta), za studente koji ne ispunjavaju gore navedene uvjete.
Stipendije u našoj zemlji dolaze iz dva izvora - iz resornog ministarstva te iz Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu. One se kreću od 500 do 1.000 kuna mjesečno svih 12 mjeseci u godini do završetka studija. Neke dodatne stipendije također osiguravaju jedinice lokalne samouprave. Međutim, izvanredni studenti za njih se ne mogu kandidirati, a također ne postoje porezne i druge olakšice za obitelji studenata. Tek oko četiri posto redovnih studenata dobiva državne stipendije, no ipak sve je više redovitih studenata koji ih dobivaju na temelju izvrsnosti ili socijalnog statusa.
U susjednoj Sloveniji te su školarine nešto više – kreću se od 1.250 eura do 2.190 eura, međutim, više od 80 posto studenata ih ne plaća, a oko 23 posto ih dobiva neki oblik stipendija koje se kreću do gotovo 3.000 eura. Slovenija također ima nacionalne školarine za socijalno ugrožene.
U državama u kojima svi studenti plaćaju školarine njihove visine značajno variraju. U većini zemalja one su vrlo niske, međutim, u nekoliko su dosta visoke. Tako, primjerice, one u Češkoj iznose samo 20-ak eura, Poljskoj oko 40 eura, Turskoj oko 50 eura, Slovačkoj oko 100 eura, u Bugarskoj oko 700, na Islandu oko 280 eura, a u Portugalu oko 1000. U Velikoj Britaniji one su najviše - gotovo 4.000 eura, a u ovoj godini i više.
