'Ne puštamo životinje da pate, zašto bi pustili ljude', rekao je u razgovoru za BBC slavni kozmolog upozorivši da treba voditi računa da se eventualna legalizacija ne zloupotrijebi.

Hawking, koji pati od progresivne bolesti motoričkih živčanih stanica, u nekim je ranijim intervjuima uglavnom znao s optimizmom isticati da 'uvijek ima nade'.

Zanimljivo je da je on osobno u jednoj fazi u životu bio na aparatima za održavanje života. U vrijeme kada je pisao svoj poznati bestseler 'Kratka povijest vremena' dobio je tešku upalu pluća pa su ga liječnici priključili na uređaje za održavanje života. Njegova prva supruga Jane odbila je ponudu švicarskih liječnika da isključe aparate i zatražila da ga vrate u Cambridge. Zbog liječenja je izgubio sposobnost govora, međutim, nastavio je rad na svojoj knjizi koja mu je kasnije donijela svjetsku slavu.

Hawking kaže da bi obitelji ljudi koji žele umrijeti trebale imati mogućnost da im u tome pomognu bez ikakvih zakonskih posljedica.

'No mora postojati sigurnost da osoba uistinu želi umrijeti te da nije na to prisiljena ili da se to ne čini bez njezine suglasnosti ili znanja kao što se moglo dogoditi u mojem slučaju', naglasio je.

Hawking (71) je jedan od najslavnijih živih znanstvenika svijeta. Autor je više popularnih znanstvenih knjiga. 1964. godine dijagnosticirana mu je amiotrofična lateralna skleroza (ALS), paralizirajuća bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Liječnici su prognozirali da će umrijeti kroz dvije godine jer samo 5% oboljelih preživi duže od 10 godina nakon dijagnoze. Hawking je doživio duboku starost, no s vremenom je postao potpuno nepokretan. S okolinom komunicira pomoću računalnog sintetizatora glasa. Srećom, bolest ne oštećuje njegov mozak. Ženio se dva puta i ima troje djece.