'Digitalna valuta koju bi izdala središnja banka bila bi poput papirnate novčanice u digitalnom izdanju', pojasnio je Bloombergu profesor ekonomije s koledža Dartmouth Andrew Levin. Takva bi valuta predstavljala, recimo, američki dolar ali bi bila besplatna za korištenje.

Stvarna korist

Dok uz korištenje kreditnih kartica idu naknade i kamate, a papirnati novac može biti skup za obradu, digitalne valute mogle bi donijeti stvarnu korist malim tvrtkama i potrošačima, tvrdi profesor Levin. 

Središnje banke u Europi i Aziji razmatraju mogućnost uvođenja i korištenja virtualnih valuta.  Iz Vijetnamske središnje banke u ožujku su objavili kako ozbiljno proučavaju mogućnost uvođenja bitkoina. Narodna banka Kine već je testirala prototip vlastite kriptovalute, dok u Danskoj središnjoj banci razmišljaju o izdavanju e-krune.

S druge strane, u američkom FED-u još ne razmatraju digitalnu valutu. 

Fiksna vrijednost

Skeptici smatraju zbog toga što su decentralizirane kriptovalute nisu dobro rješenje za središnje banke. No, nedavno je objavljen rad u kojem profesor Levin i njegov kolega, profesor ekonomije na sveučilištu Rutgers Michael Bordo, tvrde kako bi upravo središnje banke mogle pružiti mogućnost čuvanja vrijednosti vlastitih digitalnih valuta.

'Za razliku od bitcoina, vrijednost digitalne valute središnje banke bila bi nominalno fiksna. Ta bi valuta mogla biti implementirana pomoću sustava s korisničkim računima, čime bi se izbjegli sadašnji načini generiranja digitalnih valuta kao što je bitkoin', smatraju Levin i Bordo.