Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) stupio je na snagu 2. veljače, a njegova provedba trebala bi olakšati poslodavcima dobivanje uvida u sve stečene kvalifikacije radnika na tržištu rada bilo da su one ostvarene kroz školovanje, kroz rad na određenim poslovima ili kroz različita neformalna obrazovanja kao što su tečajevi stranog jezika ili informatički tečajevi. HKO bi tako trebao olakšati zapošljavanje, ali i omogućiti učenicima da dobiju bolji uvid u kvalifikacije koje će im određeni obrazovni programi pružiti jer će i oni biti valorizirani.

'Novi sustav možda je teško razumjeti, ali ga je najjednostavnije objasniti slikovito ako Hrvatski kvalifikacijski okvir zamislimo kao neki ormar s osam, odnosno 10 ladica te da se svaka kvalifikacija i svaki ishod učenja smjesti u jednu od tih osam, odnosno 10 ladica', rekao je Jovanović i dodao: 'Svaki učenik ili njegov roditelj može otvoriti jednu ladicu i vidjeti koji su ishodi potrebni da bi stekao neku kvalifikaciju. Jednako tako svaki poslodavac može otvoriti ladicu i vidjeti što se u njoj nalazi te utjecati na promjenu ishoda učenja koji su potrebni da bi se stekle kompetencije koje će omogućiti kvalitetno radno mjesto i ispunjavanje obaveza na tom radnom mjestu', objasnio je ministar istaknuvši da HKO predstavlja kraj razmišljanja prema kojem je obrazovanje jedno razdoblje u životu koje ima početak i kraj, a ne cjeloživotni proces.

Zahvaljujući HKO-u primjerice apsolventi više neće biti prepoznati kao srednjoškolci jer imaju daleko više kvalifikacije, a neformalno i informalno učenje neće trebati pretvarati u formalno da bi se prepoznavalo. Ovo bi trebalo povećati konkurentnost hrvatskih građana kako na domaćem tako i na europskom i svjetskom tržištu rada.

Ministar rada Mirando Mrsić rekao je da bi HKO također trebao biti i alat kojim ćemo naše obrazovanje usmjeriti prema izazovima koji nas čekaju jer nije lako predvidjeti što će hrvatskom gospodarstvu trebati kroz 10-ak godina, odnosno kakvi su nam sve obrazovni programi potrebni. Istaknuo je da naše strukovno obrazovanje ne producira kadrove koji se mogu izravno po završetku školovanja uključiti na tržište rada, već moraju nastaviti dalje sa usavršavanjem. 'Tu treba napraviti velike promjene da učenici nakon tri ili četiri godine strukovnog obrazovanja mogu odmah preuzeti određene poslove', dodao je.

Pomoćnica ministra prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić objasnila je da je HKO temelj za stvaranje portala i registra kvalifikacija i zanimanja, mjesta na kojem će se moći jasno vidjeti kvalifikacije radnika.

Pravilnik o registru je pri kraju, no njegovo punjenje moglo bi započeti kroz šest mjeseci, a za dovršenje cijelog projekta trebat će najmanje dvije godine. Za obavljanje ovog posla bit će neophodan i novi kadar koji će morati naučiti kako to raditi. I Jovanović i Beljo Lučić istaknuli su da je Bologna stvorila kaos u obrazovnom sustavu i preko 1300 novih kvalifikacija pa je HKO neophodan i zato da bi se sve one mogle pravilno valorizirati.

Dio financija za realizaciju ovih projekata već je stigao iz EU, a mogao bi se i dalje povlačiti iz europskih fondova. Primjerice stvaranje portala www.kvalifikacije.hr koji je Jovanović danas službeno pokrenuo EU je financirala sa 50.000 kuna.