Slavni genij Stephen Hawking, koji nas je napustio u srijedu ujutro u dobi od 76 godina, ostavio je neizbrisiv trag na čovječanstvo, a najpoznatiji će ostati po svojim teorijama o svemiru i popularizaciji znanosti. 

Hawking je rođen 8. siječnja 1942. godine, kao dijete dr. Franka Hawkinga i istraživačke biologinje Isobel Hawking. Uz njega su Hawkingovi imali još dvije kćeri - Philippu i Mary - a i usvojili su dječaka po imenu Edward.

Majka Isobel, inače škotskog porijekla, bila je jedna od rijetkih žena koje su se uspjele izboriti za poziciju na Oxfordskom sveučilištu tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća. Otac Frank bio je pak cijenjeni istraživač, specijaliziran za tropske bolesti.

Kao i brojna druga djeca u to vrijeme, Hawking nije rođen u Londonu, u kojem je njegova obitelj živjela do početka Drugog svjetskog rata, već u Oxfordu, kamo se njegova trudna majka sklonila od bombi kojima je Luftwaffe zasipao prijestolnicu Velike Britanije tijekom nacističkog Blitza.

Obitelj se nakon njegova rođenja vratila u glavni grad, gdje je Frank Hawking radio kao šef Odjela za parazitologiju u Nacionalnom institutu za medicinska istraživanja. Opasnost nije minula - Stephen Hawking je kasnije kazao kako je jedna od raketa V-2 eksplodirala tek nekoliko ulica dalje od njihove.

Pomalo uvrnuta obitelj

Hawkingovi su bili na glasu kao ekscentrična obitelj koja bi često objedovala u tišini zato što bi članovi obitelji bili zadubljeni u čitanje knjiga. Obiteljski automobil bio je stari londonski taksi. U kući su držali pčele, dok su se u stakleniku zabavljali pirotehnikom.

Sa sestrom Mary, koja je voljela penjati se, Stephen je često smišljao razne alternativne načine ulaska u kuću. Volio je plesati, a zanimalo ga je i veslanje. Kasnije će postati kormilar u fakultetskom veslačkom timu.

Hawkingovi su se 1950. godine preselili u St. Albans u Hertfordshireu, gdje je mali Stephen do 1953. pohađao srednju školu za djevojke. Tada su, naime, dječaci do deset godina mogli pohađati školu za djevojke. Bio je dobar, ali ni po čemu poseban učenik kojemu je uzor bio nastavnik matematike Dikran Tahta.

U to vrijeme s prijateljima je rado igrao društvene igre na ploči. Skupa su osmislili nekoliko novih. U tinejdžerskim je godinama, opet s prijateljima, od recikliranih dijelova sklopio računalo koje je moglo rješavati jednostavne matematičke jednadžbe.

Fizika umjesto matematike

Stephen je od malih nogu pokazivao zanimanje za znanost i nebeska tijela. Naročito zvijezde, koje bi u ljetnim noćima satima promatrao iz dvorišta obiteljske kuće. Prvotno je želio studirati matematiku. No njegov je otac želio da upiše medicinu na University Collegeu u Oxfordu, gdje je predavao.

Kako ta obrazovna institucija u to vrijeme nije nudila studij matematike, mladi Stephen je upisao prirodne znanosti te izborio stipendiju za studij.

Tijekom studija je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Zbog bolesti je bio potpuno nepokretan, a s vremenom je izgubio i sposobnost govora pa je s okolinom komunicirao pomoću računalnog sintetizatora glasa koji je postao njegov zaštitni znak.

Stopama Newtona i Diraca

Nastavio je studirati i raditi na polju teoretske fizike prkoseći teškoj bolesti i nepovoljnim liječničkim prognozama. Tijekom studija specijalizirao se za područja termodinamike, relativnosti i kvantne mehanike, kao i kozmologije općenito. Završio je studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge.

Prvu stručnu knjigu 'The Large Scale Structure of Space-Time' objavio je s G.F.R. Ellisom 1973. Već 1974. postao je članom Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu.

Iste godine objavio je rezultate istraživanja kojima je pokazao kako crne rupe nisu vakuum bez informacija, kako se dotad smatralo, te da radijacija može izbjeći njihovu gravitacijsku silu. To ga je otkriće učinilo slavnim i globalno poznatim znanstvenikom.

Sveučilišnu karijeru završio je kao profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge, koju su nekoć držali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca.

Poznat je po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, kao i po znanstvenopopularnim djelima, među kojima je i bestseler 'Kratka povijest vremena' (A Brief History of Time), koji je prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa držao 237 tjedana.

Dva braka, troje djece

Tijekom novogodišnje zabave 1963., nedugo prije no što mu je dijagnosticirana teška bolest, Stephen je upoznao studenticu jezika Jane Wilde. Vjenčali su se 1965. Sin Robert rođen je 1967., kći Lucy 1970., a još jedan sin - Timothy - 1979.

Hawking je suprugu Jane i djecu ostavio 1990. zbog Elaine Mason, medicinske sestre koja se brinula o njemu. S Elaine se vjenčao 1995. Zbog tog braka je bio u zategnutim odnosima s djecom, koja su tvrdila kako im Elaine otežava pristup ocu.

Medicinsko osoblje koje se brinulo o Hawkingu 2003. prijavilo je Elaine zbog sumnji da fizički zlostavlja svog supruga. Hawking je te optužbe zanijekao, pa je istraga bila obustavljena. Par je 2006. podnio zahtjev za razvod braka, a Hawking se od tada zbližio s obitelji.

Pomirio se s Jane, s kojom se ponovno vjenčao, a s kćerkom Lucy objavio je pet znanstvenih novela za djecu.

Rock zvijezda među znanstvenicima

Hawking je bio rock zvijezda među znanstvenicima. Između ostalog, pojavio se kao gost u TV serijama 'Simpsoni', 'Zvjezdane staze: Nova generacija' i 'Teorija velikog praska', snimio glasovnu dionicu za pjesmu 'Keep Talking' skupine Pink Floyd, a o njegovu životu snimili su dokumentarni film 'A Brief History of Time' i dugometražni 'The Theory of Everything'.

Kad je Sveučilište u Cambridgeu u listopadu prošle godine objavilo njegov doktorat online, potražnja je bila tolika da je iz stroja izbacila sveučilišne web poslužitelje.

Bio je na popisu svemirskih turista koje Richard Branson planira povesti na rub svemira, zagovarao svemirska putovanja, sudjelovao u projektu potrage za izvanzemaljskim oblicima života Breakthrough Listen, upozoravao na opasnosti koje donosi umjetna inteligencija...

Bio je čovjek i znanstvenik kakav se rijetko rađa.