'Ovaj Oscar', poručio je Eddie Redmayne s pozornice 2015., 'pripada svima koji se diljem svijeta bore s amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS). Ova nagrada pripada jednoj iznimnoj obitelji'.

Ta obitelj bili su Hawkinsovi, a Redmayne je dobio Oscara za najboljeg glumca za ulogu u 'Teoriji svega', u kojoj je utjelovio Stephena Hawkinga. Uspjeh toga filma pokazao je koliko priča genijalnog britanskog fizičara prelazi granice njegovog stručnog područja te koliko je ogroman dio šire kulture, navodi Guardian.

Redmayne je te godine na Oscarima potukao Benedicta Cumberbatcha u ulozi Alana Turinga u 'Igri oponašanja', što je zanimljivo osobito ne samo zato što su obojica glumila britanske genijalce 20. stoljeća, nego jer je i Cumberbatch svojedobno utjelovio Hawkinga u BBC-jevoj drami iz 2004. u režiji Petera Moffata.

U tome filmu fokus je na Hawkingovim počecima, na njegovim studentskim danima na Cambridgeu i prvim znakovima ALS-a. Cumberbatch se s Hawkingom susreo dva puta, ali nisu ostali u kontaktu.

'Naravno da bih volio da smo se dopisivali e-mailom, ali od čega bi se ti razgovori sastojali? Ja sam glumac, a on fizičar', rekao je Benedict Cumberbatch.

Zahvaljujući ta dva filma šira javnost upoznala se s detaljima o dramatičnom životu znanstvenika koji je ostavio ogroman doprinos u kozmologiji i kvantnoj gravitaciji, osobito u kontekstu crnih rupa. Činjenica da je sve to uspio unatoč teškoj i paralizirajućoj bolesti od koje je obolio u mladosti čini njegovu priču još čudesnijom.

Širu je popularnost Hawking stekao i svojim popularnim pisanim djelima, među kojima je najpoznatija 'Kratka povijest vremena', koja se na prvom mjestu bestselera britanskog Sunday Timesa zadržala rekordnih 237 tjedana.

Sjajan spoj zato je bio kada je u travnju 2012. odlučio gostovati u američkoj humorističnoj seriji 'Veliki prasak', koja je naširoko popularizirala svijet znanosti i znanstvenika. U epizodi u kojoj se pojavio Hawking ispravlja rad Sheldona Coopera (Jim Parsons) na temu Higgsova bozona.

Hawking se pojavio u još jednom američkom slavnom humorističnom serijalu, u 'Obitelji Simpson', prvi put 1999. u epizodi 'Spasili su Lisin mozak', u kojoj Mensa, čija je Lisa članica, preuzima kontrolu nad Springfieldom.

'Pojaviti se u 'Simpsonsima' bilo je jako zabavno, ali ne shvaćam ih preozbiljno, mada mislim da su odgovorno prikazali moj invaliditet', rekao je Hawking u jednom intervjuu iz 2005.

Dom Homera i Marge Simpson, Springfield, posjetio je još tri puta, a nekoliko je puta gostovao i u drugom animiranom hitu Matta Groeninga, 'Futurami'. Bio je i u 'Zvjezdanim stazama', u kojima u epizodi iz 1993. kao hologram igra poker s Einsteinom i Newtonom.

I čuveni autor dokumentarnih filmova Errol Morris pronašao je nadahnuće u životu Stephena Hawkinga, kojemu je posvetio dokumentarac 'Kratka povijest vremena' iz 1991. Za razliku od istoimene knjige, koja se bavi postankom i krajem svemira, tema Morrisova filma je život samog Hawkinga. Glazbu za njega potpisuje Philip Glass, a filmski kritičar Roger Ebert opisao ga je kao 'ukor' milijunima ljudi koji su počeli čitati 'Kratku povijest vremena', ali je nisu dovršili.

'Najveća postignuća čovječanstva postignuta su razgovorima, a najveći promašaji time što se nije razgovaralo', riječi su Stephena Hawkinga iz reklame za British Telecommunications iz 1994. Davida Gilmoura iz Pink Floyda toliko su dojmile da ih je uvrstio u pjesmu 'Keep Talking' s 'Divison Bella'.

Njemački skladatelj Rolf Riehm 2011. posvetio mu je skladbu 'Hawking', nadahnutu fotografijom znanstvenika koji sjedi ispred zvjezdanog noćnog neba. Prema Riehmu, to je bila divna metafora za 'neprekinut prelazak granica'.