Računala postaju pametnija, sposobnija i efikasnija od ljudi, a aplikacije, gadgeti i roboti odrađuju za nas poslove zbog kojih postojeća zanimanja postaju izlišna, čak i kada nisu rutinirana.

Dolazi era vladavine umjetne inteligencije u kojoj automobili voze sami, mobiteli daju bolje pravne savjete od odvjetnika, roboti bolje lijeće od kirurga, a strojevi kuhaju bolje od Michelinovih chefova. Što ako računalna pamet ode predaleko?

Tim i drugim pitanjima bavila se panel-rasprava Roboti napadaju: umjetna inteligencija u dobru i zlu, koju je tijekom Bug Future Showa 2017 u zagrebačkom kinu Europa moderirao Darian Škarica iz tvrtke DivIT.

Razgovor koji se kretao u rasponu od tehničkih pojedinosti preko društvenih implikacija uspona umjetne inteligencije do filozofskih pitanja i praktikalija vezanih uz seksbote otvorio je Sven Marušić (InfoCumulus), koji je pojasnio kako umjetna inteligencija doživljava svojevrsnu renesansu ponajprije zbog toga što su se stekli infrastrukturni preduvjeti za njenu primjenu na širem području.

Kakav će utjecaj imati njen nagli razvoj na radna mjesta i industriju općenito? Član uprave Hrvatskog Telekoma Saša Kramar smatra kako će taj utjecaj biti veliki. 'Dosad umjetna inteligencija nije bila u fokusu, ali došli smo do točke preokreta. Utjecat će na sve nas više od bilo čega drugog, ne samo u tehnološkom sektoru već u svim industrijama', uvjeren je Kramar.

Očekujte i negativne posljedice

Prema njegovim riječima umjetnu inteligenciju već koriste u HT-u, primjerice za analizu društvenih mreža kako bi predvidjeli potrebe korisnika, ali i u vidu razvoja samooptimizirajućih mreža. Preuzela je i dio posla korisničke podrške, oslobađajući ljudske resurse i kreativnost za obavljanje drugih zadaća, dodao je.

Drago Galić (Bug) upozorio je kako je industrijska revolucija svojedobno djelovala destruktivno po tkivo društva u kojima se odigravala. Umjetna inteligencija ima veći potencijalno pogubni utjecaj jer, za razliku od parnih strojeva, roboti mogu sve.

Galić dvoji oko toga koliko će razvoj umjetne inteligencije doista stvoriti novih radnih mjesta te smatra kako je dobro što se razgovara o univerzalnom osnovnom dohotku. 'Eksploatacija nafte generirala je druge radno intenzivne poslove. S umjetnom inteligencijom bit će velikih izazova za sve koji nisu dobro upućeni u STEM područja', dodao je Marušić.

Prijeti li ljudskom rodu doista opasnost od apokalipse do koje će dovesti umjetna inteligencija i roboti? Kramar je rekao kako je to jako teško predvidjeti, ali je uvjeren kako će to ovisiti o nama samima. Galić je tome dometnuo kako se znanost trenutno bavi specijaliziranim sustavima umjetne inteligencije. Pitanje je da li će i kad na red doći stvaranje umjetne svijesti i umjetne inteligencije opće prakse.

Kako skršiti pobunjene robote?

Savjete kako ipak skršiti robote u slučaju pobune ponudila je Ana Sović Kržić, predsjednica Hrvatskog robotičkog saveza. Trebamo, rekla je, razvijati robote koji će biti na našoj strani, oružje koje će moći odaslati dovoljno snažan elektromagnetski puls, razvijati ih distribuirano umjesto centralizirano te, za svaki slučaj, ostaviti pri ruci dobri stari analogni top.

Na pitanje trebamo li prepustiti umjetnoj inteligenciji donošenje ključnih odluka u osjetljivim područjima poput medicinskih zahvata i samovozećih automobila Kramar je odgovorio kako ljudi nisu nikad spremni za novitete, podsjetivši kako su svojedobno razbijali vlakove i gradili zidove ne bi li zaustavili željeznicu.

'Otpor uvijek postoji. No, nije pitanje hoćemo li te odluke prepuštati umjetnoj inteligenciji jer to već u velikoj mjeri činimo. Recimo, svaki put kad prepustimo Google Mapsima da nas dovedu do odredišta. Roboti i umjetna inteligencija puno toga mogu obaviti brže, preciznije, pouzdanije. Tehnologija je tu, pitanje je samo kad će biti zakonski dopuštena', pojasnio je Kramar.

Galić smatra kako to vrijedi za razvijeni zapadni svijet te kako će blagodati umjetne inteligencije do velikog broja ljudi jako sporo stizati. 'Bojim se velikog jaza i nejednakosti koji bi mogli nastati', rekao je.

Hoće li zamijeniti programere? Marušić vjeruje kako neće, iako će promjena biti. Osim programera pojavit će se i treneri algoritama, a samo programiranje će postati dostupnije nama koji smo tek zagrebli po površini.

A seksbotovi ljudske partnere? 'Ako je suditi po prikazanom u seriji Westworld, odgovor je negativan', rekao je Galić. Ti su androidi, dodao je, kompliciraniji od najkompliciranijeg ljudskog bića.

Više s BFS-a 2017:  'Dok se informatika uči po programu iz 1993., ministri se biraju u kavani'