Metodologija koju su razvili u posljednje dvije godine pokazala se, kaže Martina Silov, vrlo uspješnom, a rezultat je jasna podjela na kompanije i startupe koji razvijaju umjetnu inteligenciju. Unutar te kategorije kompanije se dijele prema polju ili usluzi koju pružaju. Drugu kategoriju čine early adopters, u koju spadaju one IT kompanije koje su u svom poslovanju započele s implementacijom AI-ja. Treća kategorija okuplja cijeli ekosustav.

'Ove godine planiramo uvesti novitet u landscapeu kroz koji ćemo naglasiti da se AI širi i u kreativnu industriju', kaže Silov. Detalje će otkriti na konferenciji u listopadu, uoči koje poziva sve organizacije koje su na bilo koji način uključene u primjenu, razvoj, obrazovanje, istraživanje ili podršku inicijativama AI-ja da popune prijavnicu za AI Landscape. Prijave su otvorene do 5. listopada.

'Rezultati su impresivni'

'U posljednje dvije godine IT sektor je eksplodirao. Naravno, tome je pogodovala pandemija te potreba za digitalizacijom, ali neupitno je da bi se taj proces dogodio. Lakše je nabrojiti kompanije koje nisu započele s implementacijom umjetne inteligencije nego one koje to jesu. Prošlogodišnji rezultati, usporedno s 2020. godinom, bili su impresivni. Zabilježili smo ne samo velik porast broja startupa, već i rast šireg ekosustava. No bili smo svjesni da je pandemija pogodovala ogromnom rastu cijelog sustava te da će bilježiti rast i u ovom istraživanju, ali ne toliko drastičan kao prošle godine, koji je iznosio gotovo 100 posto. Prošle godine nabrojili smo preko 125 startupa dok smo godinu ranije naveli njih 70-ak. Sličnu stvar zabilježili smo u kategoriji early adopter, u koju spadaju kompanije koje nisu IT, ali su započele s implementacijom AI-ja. U toj kategoriji zabilježili smo rast s 20-ak kompanija na njih više od 40', navodi Silov.

Tradicionalno će se održati i CroAI startup pitch, prvi put održan 2020.godine, a sad je već sastavni dio konferencije AI2Future. Silov ističe pitch kao 'ključno natjecanje koje previđa uspjeh', a primjeri su startupi Cidrani i Robotiq.ai koji su nakon pobjede zatvorili runde investicija. Pitch će se održati 13. listopada, prvog dana konferencije. Iako su prijave službeno zatvorene, ako je netko propustio priliku, udruga CroAI poziva da se prijavi.

Rade na nekoliko važnih projekata, među ostalim na edukaciji u školama

Misija CroAI-a je pomoći u stvaranju novih tehnoloških rješenja koja će učiniti svijet boljim mjestom, ističe Silov.

'To ostvarujemo pomoću dvije osnovne aktivnosti. Prva je okupljanje ljudi koji žele stvarati u skučenim prostorima kako bi se upoznali, družili i surađivali. Druga je edukacija šire zajednice o tome što je moguće i što se događa oko nas. Kako djeca u školama mogu učiti o najnovijom tehnologijama i poduzetništvu kada ni njihove učitelje i profesore nitko nije tome naučio? U skladu s time stalno se nešto događa. Početkom rujna organizirali smo meetup na temu kako prodavati AI i ne poginuti, a već sad možemo najaviti sljedeći 21. listopada na temu kako će alati budućnosti utjecati na kreativnu industriju.

U međuvremenu se družimo na konferenciji AI2Future, a također započinjemo s projektom edukacije u školama. Krajem godine započinje AI4Health, EDIH koji smo dobili s 15 partnera, a kojem je cilj omogućiti AI startupima testiranje u području zdravstva. Također, s nekoliko etabliranih europskih partnera dobili smo projekt pod nazivom ADRAe, kojem je u cilju povezati sve institucije, kompanije, fakultete i slične ustanove na području Europe, a koje se bave umjetnom inteligencijom, robotikom i podacima', najavila je Silov.

'AI Landscape naš je prozor u ekosustav'

Zašto je AI Landscape ključan za Hrvatsku i ekosustav? Predsjednik udruge CroAI Mislav Malenica kaže da često možemo čuti da tvrtke kod nas uspijevaju 'usprkos tome što su iz Hrvatske'.

'To je ono što želimo promijeniti', kaže Malenica, dodajući da je ključ za tu promjenu izgradnja snažnog i dobro povezanog ekosustava tvrtki i pojedinaca. 'Unutar ekosustava se puno lakše i brže inovira, hvata ukoštac s izazovima koji su presloženi za tvrtke pojedinačno, radna snaga brže razvija nove vještine i, što je najvažnije, zadržava se unutar Hrvatske. AI Landscape naš je prozor u taj ekosustav. Osvještava nam da nismo sami u nastojanju da nešto stvorimo, da su tvrtke i ljudi oko nas spremni surađivati te da smo na pravom mjestu jer je prilika svake godine sve više', ističe Malenica.

Kaže da je prije naglasak uvijek bio na novim pričama te da ih ima dosta i ove godine, no sada kao ključne pomake navodi sazrijevanja tvrtki i startupa koji su se do prije godinu ili dvije smatrali rizičnim investicijama.

'Otkrit ćemo mnogo skrivenih poduzetničkih priča kako se kultura povezivanja i suradnje bude razvijala'

'To pokazuje da kao tržište ne ostajemo samo na idejama i snovima. Na našem tržištu to nekako prolazi ispod radara, ali na svjetskoj sceni događa se velik pomak prema AI-first aplikacijama. Do toga su dovela dva trenda: sazrijevanje te dostupnost AI tehnologije i promjene u navikama kupaca. Sve je jasniji trend da kupci više ne žele nove alate koje moraju učiti koristiti, već očekuju od tehnologije da odradi posao umjesto njih. Tko se ne uspije prilagoditi tom trendu, imat će ozbiljnih problema s održavanjem konkurentnosti', naglašava Malenica.

Ne smatra problematičnim podatkom to što se i dalje velik postotak kompanija i organizacija koje su dio landscapea nalazi u Zagrebu i okolici. 'Gledajući i broj stanovnika i geografsku udaljenost, Hrvatska je jedan ekosustav i treba ga promatrati kao cjelinu. Tako da ne vidim problem u centralizaciji, već u kulturi povezivanja i suradnje. Kako se ona bude sve više razvijala, mislim da ćemo otkriti još mnogo skrivenih poduzetničkih priča', zaključuje.