Sutra ujutro prije svitanja iz dijelova Hrvatske u kojima će vladati vedro vrijeme moći će se promatrati kiša najsjajnijih meteora u godini tzv. kvadrantida
Kvadrantidi su meteorski potok koji je najbolje pratiti nakon Nove godine. Njihovo ime potječe od zviježđa koje danas više ne postoji, a zvalo se Quadrant Muralis i zauzimalo je dio neba između Velikog Medvjeda i Volara. Iako su meteori Kvadrantida vrlo sjajni i česti, rijetko se promatraju uglavnom zbog oblačnog vremena i niskih temperatura. Kada je nebo vedro, dovoljno su sjajni da se vide čak i u sumrak ili zoru.
Kišu Kvadrantida otkrio je 1825. Adolphe Quetelet iz promatračnice u Bruxellesu. Vrhunac njihova intenziteta vrlo je kratak – broj meteora naglo se poveća u razdoblju koje traje oko osam sati. Znanstvenici smatraju da je njihov izvor asteroid 2003 EH1. Ovo tijelo moglo bi biti dio kometa koji se raspao prije nekoliko stoljeća.
Kada Zemlja prođe kroz oblak ostataka i prašine nastalih u raspadu kometa, sitni djelići ulaze u atmosferu brzinom od oko 145.000 kilometara na sat i sagorijevaju na visini od oko 80 kilometara iznad Zemljine površine.
Ove godine vrhunac će dosegnuti u osam sati ujutro, 4. siječnja po našem vremenu, međutim, nebo će tada već biti previše svijetlo za promatranje. Dakle, potrebno je ustati nešto ranije. Na nebu će se činiti da dolaze iz područja između Velikog Medvjeda i Volara. Prema NASA-inim astronomima na vrhuncu će ih se moći vidjeti i do stotinu na sat.
Hrvatski astronom Korado Korlević, voditelj zvjezdarnice u Višnjanu, kaže da Kvadrantide istražuje i naša mreža meteorskih kamera.
'To je jako neobičan potok. Vrlo je mlad pa su čestice još jako grupirane tako da čine uzak potok', rekao je Korlević i dodao: 'Još nije potpuno jasno kada se raspao komet iz kojeg su potekle. Vjerojatno prije nekoliko stoljeća. U vrijeme kada dolaze Kvadrantidi obično je jako hladno pa je teško organizirati promatranja. No mi imamo 80-ak meteorskih kamera koje će ih pratiti. Nažalost, to su kamere koje nemaju veliku rezoluciju pa njihove snimke nisu naročito atraktivne za medije. Mreža u ovom slučaju radi presjek kroz oblake kako bi odredila smjer i brzinu meteora. To je važno znati zbog vlasnika satelita. Naime, dovoljno je da jedan meteor pogodi satelit pa da on prestane raditi.'
