Što Facebook doista zna o vama i kako te informacije mogu biti upotrijebljene kako bi netko mogao utjecati na vaše razmišljanje i odluke koje donosite? Je li to uopće izvedivo?
U Facebooku koriste širok spektar alata kako bi pratili što vas zanima, kakve su vam navike i što volite, kako na njihovim platformama (Facebook, Instagram, WhatsApp, Messenger) tako i mimo njih.
Na svojim platformama Facebook bilježi sve što radite, svaku objavu koju lajkate, svaku stranicu i korisnički profil kojeg posjetite. Te uvide kombinira s podacima iz vašeg profila, podacima o vašoj lokaciji i sve što ste ikad unijeli u njega kako bi stvorio vaš osobni profil - tko ste, što volite i tome slično.
Visoko precizni profili korisnika
Koliko takav profil može biti precizan? Pa, prilično. Najčešće citirano izvješće je ono koje su proveli stručnjaci sa Sveučilišta Cambridge i Stanford još 2015. godine, koje je obuhvatilo korisničke profile više od 86 tisuća ljudi.
Njihove podatke s Facebooka su usporedili s njihovim psihološkim profilima, koje su korisnici dostavili putem aplikacija za test osobnosti. Otkrili su, između ostalog, kako samo podaci o aktivnosti na Facebooku mogu preciznije odrediti vaš psihološki profil nego vaši prijatelji i obitelj, pa čak i romantični partner, odnosno partnerica.
Kako je od istraživanja prošlo skoro pet godina, vjerojatno su u Facebooku te alate dodatno unaprijedili. Implikacije su značajne, što je pokazao i skandal s tvrtkom Cambridge Analytica, u kojoj su upotrijebili vrlo sličan proces za prikupljanje podataka.
FRKA JE
U kakav se to skandal upetljao Facebook i šest stvari koje morate o tome znati
Evo kako je to objasnio bivši zaposlenik te tvrtke Christopher Wylie:
Znali smo na kakve su vrste poruka (korisnici) prijemčljivi, uključujući i način kako ih oblikovati, teme, sadržaj, ton, jesu li zastrašujuće ili nisu, i tome slično. Dakle, na što ste prijemčljivi i gdje ćete to konzumirati. A onda i koliko puta vam se trebamo obraditi kako bismo promijenili vaše mišljenje.
To je informacijsko ratovanje na najvišoj razini. Uzmete li u obzir kako oko dvije trećine odraslih osoba u Sjedinjenim Državama (68 posto) čita i gleda vijesti putem društvenih medija, pri čemu je Facebook glavni izvor informacija, jasno je kako postoje razlozi za zabrinutost.
Utjecaj na izbore
Evo još jednog primjera. Facebookova istraživanja provedena 2010. godine pokazala su kako je jedna poruka objavljena na dan izbora za Kongres SAD-a potakla oko 340 tisuća dodatnih birača na izlazak na izbore. U eksperimentu su korištene dvije vrste objava u News Feedu.
U jednoj je bila korištena poveznica na web odredište s podacima o lokalno dostupnim biralištima, uz brojač koji je prikazivao koliko je korisnika Facebooka glasovalo. Druga je nudila isto, ali s fotografijama korisnikovih kontakata koji su sudjelovali u izborima. Ljudi koji su vidjeli drugu poruku bili su skloniji izlasku na izbore.
ZAŠTITA PRIVATNOSTI
Osam načina kako smanjiti količinu podataka koju Google prikuplja o vama
Nakon skandala s tvrtkom Cambridge Analytica ljudi su svjesniji kako njihovi podaci mogu biti upotrijebljeni protiv njih u svrhu manipulacije. No, to je također ukazalo i onima koji žele provesti manipulaciju te vrste na nove mogućnosti koje društvene mreže nude.
Facebook nije jedini
Problem nisu samo oglasi već i koje informacije bivaju prikazane, kao i to što vas u Facebooku prate i nakon što ste napustili njihove stranice. Mark Zuckerberg i društvo nisu jedini - time se, primjerice, bave i u Googleu - ali Facebook je uhvaćen u zlorabi u više navrata, a i već sama veličina te doseg njegovih platformi čine ga izglednijim kandidatom za ovakve aktivnosti.
Facebook i Google, na primjer, prate vas koristeći piksele kako bi prikupili podatke o korištenju aplikacije koje prodaju oglašivačima. Oni, pak, te podatke koriste kako bi vidjeli tko koristi njihove aplikacije, ali ih i pohranjuju, čak i u slučajevima kad niste aktivni korisnici Googleovih i Facebookovih alata.
efiKasne pretrage
Kako pronaći informacije o nekome online? Uz ovih sedam jednostavnih koraka
I podaci o korištenju aplikacija mogu prilično vjerno dočarati kako izgleda vaš svakodnevni život, pogotovo ako su povezani s bilo čime što vas može prepoznati. Preciznost, prema istraživanju koje su proveli na sveučilištima Vermont i Adelaide, može dosegnuti i do 95 posto.
Istraživači su uspjeli predvidjeti sadržaj tvitova pojedine osobe pomoću podataka prikupljenih od samo osam njihovih kontakata. Temeljem tih podataka mogli su također precizno odrediti političku opredijeljenost, vjerska uvjerenja, omiljene proizvode... Sve to bez zasebnog psihološkog profiliranja.
Hoćete li zbog svega navedenog manje koristiti Facebook? Vjerojatno nećete. Ipak, važno je obrazovati se i znati što sve društvene mreže prikupljaju o vama, kako koriste te podatke i za što im sve služe te kako mogu biti (zlo)upotrijebljene.
Stoga se obrazujte, raspitajte se, koristite alate kao što je Page info data, gdje možete vidjeti tko upravlja pojedinim stranicama, pregledati njihovu povijest i vidjeti čije oglase vrte, piše Social Media Today.
