Prvog siječnja 1914. godine 25-godišnji probni pilot Tony Jannus - u zrakoplovu dizajnera Thomasa Benoista (čija je konstrukcija bila od drveta i muslina) - letio je od St. Petersburga u Floridi preko zaljeva do grada Tampe.

Iako je putovanje trajalo svega 23 minute, tijekom kojih su preletjeli 35 kilometara, i imalo samo jednog putnika, tadašnjeg gradonačelnika St. Petersburga Abrama Pheila (koji je za njega na dražbi platio 400 tadašnjih dolara), bio je to prvi redovni komercijalni let zrakoplovom ikad.

Zračna linija koja je povezivala St. Petersburg s Tampom bila je zamisao inženjera Percivala Fanslera iz Jacksonvillea. Njegova vizija - građanima okupljenim u St. Petersburgu prije prvog leta rekao je da je to početak velikog pothvata i da budućnost donosi nevjerojatne stvari - u sto godina premašila je vjerojatno i njegova najluđa očekivanja.

Zrakoplov Benoist XIV. imao je bučni šestocilindarski motor od 75 konjskih snaga, koji je u pogonu bio tek četiri mjeseca. Po redovnoj cijeni od pet dolara na toj su liniji tijekom tri mjeseca prevezli 1205 putnika. Ukinuta je nakon što ju je grad prestao sufinancirati, pa više nije bila profitabilna.

Ipak, to je bilo dovoljno za pokretanje revolucije u mobilnosti ljudi i robe, kao i ostvarivanje dosad neviđene globalne povezanosti.

Prvog dana 1914. godine jedan je zrakoplov prevezao jednog putnika. Prvog dana ove godine, procjenjuje se, na gotovo sto tisuća letova putovalo je osam milijuna ljudi.

Prema statistikama Međunarodne udruge za zračni prijevoz (Air Transport Association, IATA), prošle je godine godine prvi put premašen broj od tri milijarde putnika - do kraja godine bilo ih je 3,1 milijardu. Ove godine taj bi broj mogao doći do 3,4 milijarde, odnosno 44 posto svjetske populacije.

Osim ljudi, zrakoplovi godišnje prevezu oko 50 milijuna tona tereta vrijednog 6,4 bilijuna dolara, što je oko 35 posto međunarodne robne trgovine. Poput 140-tonskog Končarovog transformatora, po koji je u Zagreb došao najveći transportni zrakoplov na svijetu, ruski Antonov 225.

U zrakoplovnoj industriji radi više od 57 milijuna ljudi, koji generiraju ekonomsku aktivnost vrijednu 2,2 bilijuna dolara. Izravni doprinos mjeri oko 540 milijardi dolara. Da je to BDP neke države, ona bi bila 19. na svijetu po veličini.