Chatanje, tvitanje, mejlanje, lajkanje, guglanje i niz ostalih riječi koje su virtualnom svijetu normalne posljednjih su se godina posve udomaćile i u svakodnevnom govoru.

Na užas nekih, a skroz očekivano kod drugih lingvista, količina riječi koja je uobičajena u internetskom jeziku sve je veća u komunikaciji izvan interneta.

Sve te riječi pričekat će još neko vrijeme dok ne dobiju svoje mjesto u službenom hrvatskom rječniku, iako se Oxfordski rječnik popunjava skoro svaki dan novim riječima i izrazima koji nastaju na internetu.

Rije twerk (provokativno i seksualno plesanje koje uključuje snažno mrdanje bokovima) gotovo automatski je ušla u Oxfordski rječnik nakon dodjele MTV-jevih nagrada i nastupa Miley Cyrus, a nedugo prije twerkinga svoje mjesto dobile su i riječi selfie (autoportret mobitelom koje korisnici stavljaju na društvene mreže), srsly (skraćenica od seriously), phablet (kombinacija tableta i telefona kojom se opisuju ogromni pametni telefoni), bitcoin (digitalna valuta), emoji (emotikoni) i još mnoge druge koje svaki dan pročitamo na internetu.

Bile one u rječniku ili ne, čak i te najnovije riječi kod nas su već dobro poznate. Izbjeći ih više ne možemo, svidjelo se to nekome ili ne. Ostalo je jedino pitanje kako ih koristiti, odnosno treba li ih prilagoditi našem jeziku.

Riječi treba prilagoditi

'Tuđice, pa tako i anglizmi, svakako su dio leksika hrvatskoga standardnog jezika, ali mu se one na različite načine trebaju prilagoditi u skladu s njegovim zakonitostima. U današnje je vrijeme uporaba anglizama najvidljivija u jeziku pojedinih struka te u medijima koji se bave računalima ili su namijenjeni mladima.

Riječi poput cool, browser, chat room, user friendly, update, upgrade i mnoge druge bez ikakve su prilagodbe ili nepravilno prilagođene (chatati, twitati, downlodati, updejtati i slično) postale dijelom domaćega medijskog leksika.

Jezikoslovni zahtjevi hrvatskoga standardnog jezika u vezi s primjenom tuđica u jeziku javne neutralne komunikacije traže da se one zamijene domaćim riječima ili izrazima ili da se tvorbeno i fonetski prilagode.

Riječi koje pripadaju računalnomu leksiku kao miš, tipkovnica, kućište i slično dobri su primjeri kako se tuđice brzo mogu zamijeniti domaćim riječima i ustaliti se u javnoj uporabi.

Na jednak su se način, upravo u časopisima i mrežnim portalima s područja računalstva i telekomunikacijskih tehnologija, umjesto tuđica ustalile i druge domaće riječi - printer je postao pisač, hard disc postao je tvrdi disk, laptop je postao prijenosno računalo, attachment je privitak, smartphone je postao pametni telefon, web je postao mreža, wireless internet postao je bežični internet', kaže Goranka Blagus Bartolec, znanstvena suradnica na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Bolje je pisati fonetski

Međutim, iako u našem jeziku za većinu ovih riječi postoje hrvatski izrazi, njihovo je korištenje minimalno. Jako puno ljudi gotovo jednako vremena provodi u internetskoj ili mobilnoj komunikaciji koliko i u govornoj komunikaciji, pa je tako internetski jezik većini naprosto postao normalan u bilo kojoj vrsti komunikacije. Razloge za korištenje tolikog broja anglizama treba tražiti i u engleskom jeziku, koji prevladava u virtualnom i svakodnevnom životu.

'Mnoge engleske riječi govornici i u privatnoj, dakle razgovornoj i žargonskoj komunikaciji, prilagođuju hrvatskomu jeziku, tj. izvode od njih druge riječi, najčešće glagole. Danas svi downlodaju, chataju, updejtaju, twitaju... U žargonu i u razgovornom stilu takve su izvedenice uobičajene i svojstvene mlađim korisnicima, a mogu se upotrebljavati i u časopisima ili na mrežnim stranicama namijenjenim mladima.

U takvoj komunikaciji, prema pravilima standardnoga jezika, preporučuje se fonetski zapisati takve riječi, dakle glasovno ih prilagoditi hrvatskomu jeziku. Ne preporučuje se na stranu osnovu dodati domaći završetak, nego i osnovu prilagoditi hrvatskomu jeziku.

Kao što se već uobičajilo u razgovornoj komunikaciji pisati, primjerice, fejsbučiti/fejsbučariti 'provoditi vrijeme na Facebooku', forvardati/forvardirati 'proslijediti komu e-poruku', tako je umjesto downloadati/downloadirati, twitati 'provoditi vrijeme na Twitteru', updejtati, chatati, googlati/ugooglati bolje pisati daunloudati, tvitati, apdejtati, četati, guglati/uguglati, a u službenoj ih komunikaciji zamijeniti domaćim riječima ili izrazima', ističe Goranka Blagus Bartolec.