Rezultati nedavnog ad hoc istraživanja domaće programerske scene pokazali su kako u Hrvatskoj u prosjeku najviše zarađuju developeri koji rade s programskim jezikom Ruby, ali i da je takvih najmanje.

Što je Ruby? Zašto se tim programskim jezikom bavi razmjerno mali broj ljudi? Potražili smo odgovore za vas.

Ruby je objektno orijentirani programski jezik opće namjene. Osmislio ga je i razvio Japanac Yukihiro Matsumoto zvani Matz sredinom '90-tih godina prošlog stoljeća, temeljem iskustava s programskim jezicima Perl, Smalltalk, Eiffel, Ada i Lisp.

Jezik za sretnije programere

Matsumoto je htio izraditi programski jezik koji će programerima pomoći da budu produktivniji, uživaju u svom poslu i budu sretn(ij)i. Vodio se pritom načelima dizajniranja korisničkih sučelja te više obraćao pozornost na ljudske a manje na potrebe računala.

Jedan od najmlađih računalnih jezika koji su danas među najkorištenijima na svijetu svjetlo dana je ugledao 21. prosinca 1995. godine. Prvo stabilno izdanje - Ruby 1.0 - stiglo je na Božić iduće godine.

Iduće godine objavljen je prvi članak o njemu, a godinu nakon toga Matsumoto je pokrenuo prvu web stranicu posvećenu novom programskom jeziku. Zadnje službeno izdanje stiglo je za Božić 2017. i nosi oznaku 2.5.0.

'Ruby koristim kao alat kojim mogu lagano i brzo postići željeni cilj. Postoje gotova rješenja za gotovo sve što nekome može zatrebati', rekao je tportalu softverski inženjer Stanko Krtalić Rusendić iz startupa Juvo - Home Friend.

Dodao je kako je Ruby naučio ponajprije zbog frameworka Ruby on Rails, koji je postao industrijskim standardom iako postoji tek 12 godina.

'S Ruby on Railsom je izrazito lagano doći do prototipa u malo vremena i brzo mijenjati temeljem postojećih rješenja. Nudi agilnost i reaktivnost, što tržište danas traži', pojasnio je Krtalić Rusendić.

Kao primjer navodi projekt na kojem je nedavno radio. Dva tima su pisala isti program, jedan u Javi, jedan u Rubyju. Timu koji je pisao u Javi trebalo je četiri mjeseca kako bi zgotovili zadatak, dok je programerima koji su radili u Rubyju trebalo samo mjesec dana.

Prednosti i nedostaci

Krtalić Rusendić kao prednost ponajprije ističe ergonomičnost. 'Većina programskih jezika je fokusirana na stroj. Nude razne mogućnosti kako upravljati resursima računala (memorija, procesor i tome slično).

Ruby je usmjeren na razvojnog programera. Najčešće nije važno što se točno događa s memorijom i kako se koristi procesor već je naglasak na tome da program ima logičkog smisla za svakoga tko ga pročita, znao Ruby ili ne', istaknuo je Krtalić Rusendić.

Prednost, ali ujedno i nedostatak, krije se u dinamičnoj prirodi ovog računalnog jezika, kao i metaprogramiranju. Laičkim jezikom rečeno, teže je pronaći grešku u programiranju i provjeriti radi li program ono što se od njega očekuje.

Što se nedostataka tiče, Ruby zasad ne može paralelno izvršavati računalni kod u jednom procesu, a i sporiji je pri izvršavanju. Iduće izdanje Rubyja trebalo bi riješiti oba problema.

Krtalić Rusendić Ruby koristi ponajprije za izradu web aplikacija. 'Zbog dinamičke prirode u Rubyju je moguće puno brže iterirati nego u ostalim jezicima. Primjerice, nedavno sam trebao napisati jednostavan bankarski program, za što mi je trebalo samo sat vremena', opisao je.

Razvojni programeri za Appleov iOS koriste alat CocoaPods za menadžiranje svojih biblioteka koji je napisan u Rubyju. Chef, alat za menadžiranje računalnih poslužitelja, također je napisan u tom računalnom jeziku.

Iznadprosječne plaće i izvan Hrvatske

Manjak programera na tržištu djelomično je posljedica toga što je Ruby tek razmjerno nedavno postao globalno popularan.

'Pretpostavljam kako ljudi nisu htjeli uložiti vrijeme da nauče u potpunosti nepoznati jezik koji bi mogao nestati za nekoliko godina. Radije će ostati na nečemu što znaju i što im daje osjećaj poslovne sigurnosti nego pokušati naučiti nešto novo.

Visoke plaće posljedica su djelovanja zakona ponude i potražnje. Ruby u tome nije iznimka. Isto vrijedi za jezike poput Clojurea, Elixira, R i Rusta - potražnja za tim jezicima raste, a broj developera je mali', pojasnio je Krtalić Rusendić.

Prisjeća se kako je prije pet godina, kada je tražio prvi posao, našao tek jednu tvrtku koja je trebala razvojne programere koji znaju Ruby. Danas ih je nešto više, ponajprije se traže ljudi koji znaju Ruby on Rails.

S druge strane, gotovo svaki drugi dan ga kontaktiraju s ponudama iz raznih europskih zemalja, najviše Nizozemske, Njemačke, Španjolske i Velike Britanije.

'Čak se i vani nude iznadprosječne plaće za Ruby programere i često se traži relokacija, što obično znači da vas firma želi zadržati na duže', zaključio je Krtalić Rusendić.