Hrvatski meteorolog Zoran Vakula za tportal je najavio da bi vrućine, koje su nas do sada uglavnom zaobišle (osim sredinom lipnja), već sljedeći tjedan mogle postati aktualne.

'Temperature će ponegdje narasti i do 35 ili 36 stupnjeva', poručio je Vakula iz Komiže gdje je na ljetovanju. 'Novi toplinski val očekuje se početkom kolovoza, najvjerojatnije u drugom tjednu, pa za tih dana treba voditi računa o zdravlju', upozorio je.

Toplinski val i toplinski udar

Definicije toplinskog vala se razlikuju. One nisu iste u svim dijelovima svijeta već ovise o prosječnim temperaturama. U zemljama s klimom sličnom našoj tim se terminom obično naziva niz od tri ili više dana u kojem temperature prelaze 32°C.

Toplinski udar je pak stanje organizma koje karakterizira povišena tjelesna temperatura koja nastaje zbog pojačane tjelesne aktivnosti u uvjetima visoke temperature i vlage zraka, kada prirodni termoregulacijski mehanizmi tijela više nisu sposobni osloboditi višak topline u okolinu. Na temperaturama preko 37°C, koje prelaze temperature tijela, sustav prijenosa energije se okreće pa toplina, umjesto da iz organizma odlazi u okolinu, počinje ulaziti u njega. U tom trenutku sustav hlađenja ovisi isključivo o znojenju. Ako je postotak vlage u zraku visok, isparavanje, a time i hlađenje je otežano. U svakom slučaju na visokim temperaturama važno je skloniti se u hlad, piti dovoljno tekućine i nadoknaditi gubitak soli uzrokovan znojenjem kako ne bismo dehidrirali. U protivnom, upozoravaju stručnjaci, vrućina i nedostatak vode mogu izazvati oštećenje pa i otkazivanje brojnih organa. Krv se zgušnjava, a njezina količina se smanjuje. Srce radi ubrzano kako bi kroz tijelo protjeralo manju zapreminu krvi. Prvo počinju otkazivati bubrezi, a potom i drugi organi, među kojima i mozak koji je pogođen slabijim protokom krvi. U takvoj situaciji ljudi često donose krive odluke koje mogu biti i opasne. U ekstremnim uvjetima sve se može dogoditi vrlo brzo - za sat vremena ili čak manje. Ljudi koji se jako znoje za toplinskog vala trebaju popiti oko litru i pol vode na sat.

Zašto djeca umiru u vrućim automobilima?

Jedna od najvećih grešaka koje možete napraviti na velikim vrućinama jest da ostavite djecu ili kućne ljubimce u automobilu na suncu. Prema američkim statistikama u toj zemlji u vrućim automobilima prosječno umre 37 djece godišnje. Takve stvari nisu rijetkost ni na starom kontinentu.

Automobili imaju puno prozora pa djeluju kao staklenici u kojima temperatura na suncu vrlo brzo naraste značajno iznad one u okolišu. Mnogi ljudi krivo misle da je za zagrijavanje zraka u vozilu najvažnija njegova boja. No stručnjaci tvrde da je zapravo mnogo važnija boja interijera. Najbrže se zagrijavaju automobili s tamnim presvlakama kao što je primjerice crna koža. U zatvorenom autu temperatura može narasti za 10°C u samo 10 minuta. Za sat ili dva može se povećati i za 25°C! Odrasli također nisu svjesni da se djeca, zato što još nisu u potpunosti razvila sustav hlađenja, zagrijavaju i do tri puta brže.

Statistike su još strašnije kada su u pitanju ljubimci. Svake godine na tisuće ih ugiba u vrućim automobilima. Oni se, baš kao i djeca, teže hlade i nerijetko zbog krzna, lošije podnose vrućine. Dakle, vrućine treba ozbiljno shvatiti!