Laički rečeno, bolesno je vruće, a kako sada stvari stoje, ne piše nam se dobro. Naravno, ne poduzmemo li nešto po tom pitanju.

Svijet je na putu da nadmaši svoje prethodno zabilježeno najtoplije desetljeće. Prosječne temperature dosegnule su novi maksimum početkom srpnja, postavljajući nova mjerila za najtopliji dan i tjedan, a čini se da bi taj mjesec mogao nadmašiti lipanj i osvojiti još jednu nezavidnu nagradu.

Prema tvrdnjama iz NASA-e, srpanj će vjerojatno biti najtopliji u stotinama, ako ne i u tisućama godina.

Povišene temperature imaju razoran utjecaj na život na Zemlji, a sve više vidimo kako naša izgrađena okruženja i 'urbani toplinski otoci' otežavaju podnošenje učinaka ekstremnih vrućina.

Upravo iz navedenih razloga znanstvenici su odlučili angažirati humanoida, robota nalik ljudima, koji ima sposobnost generirati i apsorbirati toplinu, pa i znojiti se, a sve da bi pratili kako visoke temperature utječu na nas te kako bi osmislili metode borbe protiv zdravstvenih opasnosti koje one mogu izazvati.

Termo lutka tehnološke tvrtke Thermetrics, ANDI, ranije se koristila u laboratorijima za testiranje učinkovitosti i nosivosti sportske odjeće. Sada su je istraživači sa Sveučilišta Arizona State (ASU) iznijeli na otvoreno kako bi je izložili paralizirajućoj vrućini koja se trenutno osjeća diljem svijeta i znatnog dijela SAD-a.

ANDI može oponašati toplinsko funkcioniranje ljudskog tijela, može se prilagoditi različitim godinama, razinama kondicije ili zdravstvenim stanjima koja utječu na našu sposobnost da podnesemo toplinu. To je mnogo sigurniji način za prikupljanje podataka i procjenu granica toplinskog stresa bez izlaganja ljudi riziku.

Štoviše, ANDI ima 35 individualno kontroliranih temperaturnih senzora na torzu, može disati putem vanjskog spremnika koji mjeri izmjenu vrućeg zraka, a ima i pore koje mogu ispuštati 'znoj' dok se sustav hlađenja lutke uključuje kako bi se suprotstavio temperaturnim izazovima.

ANDI-jev rashladni sustav ima cirkulirajuće kanale hladne vode koji mu omogućuju da izdrži temperature 60 °C dok mjeri Sunčevo zračenje, infracrveno zračenje tla i konvencionalnu toplinu iz okolnog zraka.

Znanstvenici također mogu pratiti kako ljudsko kretanje, poput hodanja, povećava rizik od vrućine i kako to utječe na rad organa.

Gotovo 62.000 ljudi umrlo je diljem Europe prošle godine zbog ekstremnih vrućina. Velik dio sjeverne hemisfere ponovno je pod opsadom, a šumski požari dodatno ugrožavaju zdravlje.

Znanstvenici se nadaju da će podaci prikupljeni korištenjem ANDI-ja na terenu pomoći u razumijevanju fiziologije toplinskog stresa, dati bolje smjernice za rizike za širok raspon ljudi i okolina te potencijalno dovesti do odjeće ili druge osobne zaštitne opreme za ublažavanje utjecaja na zdravlje onoga za što se čini da je naša nova normala.

Više detalja na originalnom linku.