Mark Zuckerberg, osnivač i izvršni direktor Mete, tvrtke koja upravlja Facebookom, Instagramom i platformom Threads, suočava se s brojnim političkim i pravnim izazovima. U trenucima u kojima Meta prolazi kroz antimonopolski sudski proces, a zakoni koji štite društvene mreže od odgovornosti za objavljeni sadržaj dolaze pod povećalo, Zuckerberg je odlučio drastično promijeniti pristup moderiranju sadržaja – barem u Sjedinjenim Državama
Umjesto dosadašnjeg sustava provjere činjenica trećih strana, Meta uvodi model sličan onome koji koristi platforma X (bivši Twitter). Takav sustav pruža veću slobodu korisnicima, ali ujedno smanjuje mogućnost uklanjanja dezinformacija i štetnog sadržaja, odnosno fact checking.
'Fact checkeri su bili previše politički pristrani i uništili su više povjerenja nego što su ga stvorili', rekao je Zuckerberg u videu najavljujući tu novost. 'Ono što je započelo kao pokret za veću inkluzivnost sve se više koristilo za zatvaranje mišljenja i isključivanje ljudi s drugačijim idejama, a otišlo je predaleko', rekao je Zuckerberg.
Međutim priznao je tradeoff u novoj politici, napominjući da će se više štetnog sadržaja pojaviti na Facebooku, Instagramu i Threadsu kao rezultat promjena u moderiranju sadržaja.
Razlog za ovu promjenu? Stručnjaci smatraju da je Zuckerbergova odluka poslovnog, ali i političkog karaktera. U očima analitičara, cilj je pridobiti naklonost nadolazeće administracije Donalda Trumpa. Podsjetimo, Trump i drugi republikanci bili su tijekom kampanje oštri kritičari Mete, čak optuživši Zuckerberga za zavjeru tijekom predsjedničkih izbora 2020. godine.
Zaokret u odnosima s Washingtonom
Promjena sadržajne politike dolazi nakon što je Zuckerberg prošlog prosinca posjetio Trumpovo odmaralište Mar-a-Lago za Dan zahvalnosti. Kratko nakon toga Meta je donirala milijun dolara fondu za inauguraciju novog predsjednika, pridruživši se u tome Amazonu i OpenAI-ju.
No čini se da donacije nisu dovoljne. Zuckerberg je, kako se čini, odlučio napraviti značajnije ustupke da bi osigurao povoljniji položaj svoje tvrtke u političkom okruženju pod Trumpovom palicom, a koje postaje sve nepovoljnije za velike tehnološke kompanije.
Ipak, ova promjena politike vrijedi samo za SAD. U EU, gdje je na snazi Zakon o digitalnim uslugama, Meta je i dalje obvezna suzbijati dezinformacije i štetni sadržaj. Slično je i u Velikoj Britaniji, gdje Zakon o internetskoj sigurnosti zahtijeva strogu regulaciju sadržaja. To znači da Meta, barem zasad, prilagođava svoje strategije ovisno o geografskoj i političkoj situaciji.
Novi smjer za Metu i Zuckerberga
Zuckerbergov osobni zaokret također je primjetan. On i njegova supruga, dr. Priscilla Chan, smanjili su financiranje projekata koji bi mogli biti percipirani kao politički pristrani, poput inicijativa za pomoć migrantima ili reforme kaznenog sustava.
A taj potez jasno pokazuje da je Zuckerberg spreman odustati od nekadašnjih idealističkih ciljeva kako bi osigurao budućnost svoje tvrtke. S obzirom na to da Meta vrijedi nevjerojatnih 1,5 bilijuna dolara, jasno je koliko je važno zadržati dobre odnose s Washingtonom.
Kako je to izgledalo tijekom predsjedničkih izbora?
Meta je još od izbora 2016. uložila preko 20 milijardi dolara u sigurnosne mjere, potaknuta situacijama u kojima su strane sile pokušavale utjecati na američke izbore putem društvenih mreža. Najpoznatiji primjer bila je manipulacija lažnim vijestima na Facebooku, a one su širile dezinformacije o kandidatkinji Hillary Clinton. Za lanjske američke predsjedničke izbore Meta je smanjila prisutnost političkog sadržaja na Facebooku, Instagramu i Threadsu te pojačala suradnju s timovima za provjeru činjenica i uvođenje oznaka za AI-jem generiran sadržaj.
Oko 40.000 zaposlenika Mete radilo je na sigurnosnim mjerama na predsjedničkim izborima 2024. Korisnicima su bile dostupne informacije o registraciji birača putem Centra za informacije o glasanju na Facebooku. S druge je strane kompanija dodatno uložila u moderiranje sadržaja da bi blokirala nasilne i manipulativne objave koje bi mogle narušiti povjerenje u izborni proces.
Vrh tvrtke sve desniji
Vijesti o Metinom odustajanju od fact chekera stižu usred šireg očitog ideološkog zaokreta udesno u Metinim najvišim redovima. Samo dva dana ranije kompanija je najavila da će se Trumpov saveznik i izvršni direktor UFC-a Dana White pridružiti upravnom odboru s još dva nova direktora.
Zuckerberg je tako objavio imenovanje Whitea, kao i Charlieja Songhursta, tehnološkog investitora koji savjetuje Metu o umjetnoj inteligenciji, te Johna Elkanna, izvršnog direktora Exora, holding kompanije koja posjeduje nekoliko automobilskih i drugih brendova. U objavi na Facebooku Zuckerberg je napisao: 'Pred nama su ogromne prilike u polju umjetne inteligencije, prijenosne tehnologije i budućnosti društvenih mreža, a naš upravni odbor pomoći će nam da ostvarimo svoju viziju.'
Dodavanjem novih članova, upravni odbor Mete sada broji 13 direktora, uključujući Zuckerberga.
Potpora šefa UFC-a
White je otvoreno podržavao Trumpa tijekom predizborne kampanje 2024. godine, hvalio ga na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji i šetao uz njega na UFC meču u Madison Square Gardenu nakon izbora. Također je koristio svoje kontakte kako bi osigurao Trumpove pojave u desno orijentiranim podcastima s milijunima mladih slušatelja, iako je izjavio za The New Yorker u studenom: 'Ne želim više imati nikakve veze s politikom.'
Također je lider u jednom od Zuckerbergovih omiljenih hobija: borilačkim sportovima. Zuckerberg je trenirao s profesionalcima UFC-a, a u studenom 2023. godine ozlijedio je prednji križni ligament trenirajući za MMA borbu. Iako je dogovorio meč s vlasnikom X-a Elonom Muskom, taj meč nije realiziran.
'Volim društvene mreže. Uzbuđen sam što ću biti mali dio budućnosti AI-ja i novih tehnologija', napisao je White na Instagramu povodom imenovanja.
Ostale promjene u Meti
To nisu jedine promjene u Meti koje su očit prikaz zaokreta udesno. Naime predsjednik za globalna pitanja u toj kompaniji, Nick Clegg, objavio je prošlog tjedna da se povlači, a njegovu poziciju preuzima Joel Kaplan, jedan od najistaknutijih republikanskih lidera. Clegg je rekao: 'Joel je očito prava osoba za pravo mjesto u pravo vrijeme.' Kaplan je pritom priznao da je ta odluka izravno povezana s promjenom administracije.
'Nema sumnje da je došlo do promjene u posljednje četiri godine. Vidjeli smo puno društvenog i političkog pritiska, sve u smjeru više sadržaja, moderacije, više cenzure - i dobili smo pravu priliku. Sada imamo novu administraciju i novog predsjednika koji je veliki branitelj slobode izražavanja, a to čini razliku', rekao je Kaplan.