Ljudi obično stres ne prepoznaju na vrijeme. Zbog toga nastavljamo po starom sve dok se ne slomimo. Oduvijek je bilo tako pa i narodne poslovice kažu da vrč ide na vodu dok se ne razbije. No što kad bi postojao način kojim bismo mogli izmjeriti i pratiti razinu stresa kako bismo bili sigurni da on nikad neće izmaknuti našoj kontroli?

Inženjeri Federalnog tehnološkog instituta u Lausanni (EPFL) u Švicarskoj razvili su mali, nosivi senzor koji kontinuirano mjeri koncentraciju kortizola, glavnog biomarkera stresa, u ljudskom znoju.

'Kortizol se može lučiti impulsno; osjećate se dobro i odjednom se dogodi nešto što u vama izazove stres i vaše tijelo počinje proizvoditi više hormona', objašnjava Adrian Ionescu iz Nanolaba. Kortizol nam treba pomoći da odgovorimo na stresne situacije i obično se luči tijekom dana u skladu s cirkadijanskim ritmom.

'Ali kod ljudi koji pate od bolesti povezanih sa stresom, ovaj je cirkadijanski ritam potpuno izvan stoja', kaže Ionescu. 'Ako tijelo proizvodi previše ili nedovoljno kortizola, to može ozbiljno oštetiti zdravlje pojedinca. A to pak potencijalno može dovesti do pretilosti, kardiovaskularnih bolesti, depresije ili izgaranja.'

Razina kortizola može se mjeriti krvnim testovima, a uočljive količine kortizola mogu se pronaći u slini, mokraći i znoju. Ionescuov tim iz Nanolaba usredotočio se na znoj i razvio nosivi pametni flaster s minijaturnim senzorom za otkrivanje kortizola.

Flaster sadrži tranzistor i visoko osjetljivu elektrodu izrađenu od grafena koja mjeriti koncentraciju kortizola u znoju korisnika. Uređaj je revolucionaran je jer za sada ne postoji nijedna druga metoda za kontinuirano praćenje koncentracija kortizola tijekom cirkadijskog ciklusa.

'To je ključna prednost i inovativna značajka uređaja. Budući da se može nositi, znanstvenici mogu prikupljati kvantitativne, objektivne podatke o određenim bolestima povezanim sa stresom. I to mogu učiniti na neinvazivan, precizan i trenutni način u cijelosti raspon koncentracija kortizola u ljudskom znoju', zaključio je Ionescu.

Uređaj je zasad testirali na platformi Lab-on-Skin; sljedeći korak bit će ispitivanje u bolničkim uvjetima. U Sveučilišnoj bolnici u Lausannei (CHUV) rad uređaja ispitat će se na zdravim osobama, ali i onima koje pate od Cushingovog sindroma (kada tijelo proizvodi previše kortizola), Addisonove bolesti (kada ga tijelo ne proizvodi dovoljno) i pretilosti povezane sa stresom.

'Pouzdan i nosiv sustav može pomoći liječnicima da objektivno sagledaju pati li pacijent od depresije ili sagorijevanja i je li njihovo liječenje učinkovito. Štoviše, liječnici bi takve informacije dobivali u stvarnom vremenu', uvjereni su istraživači. A tko zna, ova će se tehnologija ugrađivati u pametne narukvice i druge nosive uređaje sljedeće generacije.