Telegram ovih dana, bez dvojbe, prolazi kroz najuspješniju eru. Nakon velikog odljeva korisnika uzrokovanog vjerovatno najgorem Facebookovom obraćanju korisnicima ikad, najveći konkurenti WhatsAppa zabilježili su nesmiljeni porast popularnosti. Dvije aplikacije koje se najčešće nazivaju pobjednicima 'post-WhatsApp' ere su Telegram i Signal. Dok Signal financira i razvija čovjek koji je napravio WhatsApp, iza Telegrama se nalaze tehnološki stručnjaci iz Rusije.

Telegram je u siječnju 2021. premašio 500 milijuna aktivnih korisnika mjesečno, dok je u 2020. bio osma najpreuzimanija aplikacija na svijetu.

Put prema slobodi

Tvorci Telegrama su braća Nikolai i Pavel Durov, informatički entuzijasti koji stoje iza najpopularnije ruske društvene mreže Vkontakte. Durovi su Telegram premijerno izbacili na iOS-u 2013., ne znajući koliko će daleko sama aplikacija otići. Dok je Vkontakte s vremenom završio u rukama državnih regulatora, Durovi su Telegram odlučili održati slobodnim. Nikolai Durov je otišao tako daleko da se u jednom trenu preselio u Njemačku i sa timom informatičara tamo nastavio razvijati svoj softver otvorenog izvora. Prema objavama medija, operativna skupina sastoji se od petnaest članova, dok je trenutna lokacija centralnog ureda Dubaij.

U strahu od odmazde ruskih vlasti, Durov je Telegram ponudio kao otvoreni kod, servere aplikacije raštrkao diljem svijeta te konačno - dodatno istaknuo opcionalnu enkripciju s obje strane, nešto što WhatsApp ima uključeno cijelo vrijeme.

Komuniciranje preko oblaka

Telegram je, podsjetimo, aplikacija koja radi na Cloudu, što sa sobom nosi niz prednosti i zaostataka. Dostupan je na više-manje svim popularnim računalnim i mobilnim platformama te korisnicima omogućava da porukama pristupaju gdje god bili. Minus rada na cloudu leži u načinu na koji Telegram pohranjuje korisničke podatke koji je, prema brojnim kritičarima, jedna od najvećih slabosti platforme.

Aplikacija za registraciju traži dvije metode: SMS i telefonski broj ili lozinka sa provjerom u dva stupnja. Sve poruke i multimedija pohranjene su na Telegramovim serverima te se, na zahtjev korisnika, prebacuju u P2P mod koji koristi enkripciju s dvije strane. U slučaju dovoljno sofisticiranog hakerskog napada, sav sadržaj koji je pohranjen na serveru može završiti u krivim rukama.

Decentralizirana kompanija

Durov, koji odbija reći gdje mu kompanija ima sjedište, tvrdi da ranjivost oblaka nije toliko ozbiljna prijetnja kornisičkoj privatnosti te u trenutku pisanja članka razmišlja o uvođenju reklama kako bi aplikaciju nastavio financirati.

Ovo možda s jedne strane zvuči kao dobro orkestrirana špijunska operacija - disident koji radi diskretnu aplikaciju za ljude kojima je stalo do privatnost, dok u isto vrijeme dozvoljava korištenje botova (od kojih je jedan ovog siječnja sakupio tisuće korisničkih brojeva i profila te ih prodavao po cijenama od 20 dolara po broju) dok sigurno komuniciranje na dvije strane nudi kao opcionalno rješenje.

Broj zabrana u raznim državama svijeta, doduše, priča drugačiju priču. Telegram je od 2018. odsutan iz najpopularnijeg ruskog sustava za internetsku pretragu nakon što je Durov na sudu odbio vlastima predati mogućnost pristupa podatkovnim serverima. Kina, Indija, Iran, Bjelorusija i Azerbedžan samo su neke od država koje su u nekom trentuku kritizirale ili pokušale utišati Telegram.

Kritičari nisu zadovoljni

Aplikacija je, s opravdanjem, mnogo puta neslavno završila i u očima zapadnih medija i regulatora, što zbog optužbi da služi kao platforma za razmjenu dječje pornografije, a nimalo joj ne laska ni činjenica da su ju džihadisti iz ISIS-a koristili za objavu odgovornosti za terorističke napade. Lista prigovora ide puno dalje, od pitanja vezanih uz decentralizaciju cloud servera (svi Telegramovi poslužitelji nalaze se u vlasništvu Telegrama) i sakupljanje korisničkih podataka koji, premda se ne koriste za ništa drugo osim komunikacije, predstavljaju potencijalni sigurnosni rizik, pa sve do propitkivanja cijelog sigurnosnog sustava.

Za kraj, tu je i sam sigurnosni protokol kojeg su kriptografi na par navrata nazvali slabijim od onog koje koriste WhatsApp i Signal, premda je taj dio priče relevantnan uglavnom u žustrim raspravama na hakerskim forumima.

Dobra alternativa WhatsAppu?

Telegram je, s druge strane, aplikacija koja hrabro prati moderne tehnološke trendove koje je uspostavila konkurencija. U njemu je moguće voditi masovne grupne razgovore, dijeliti ogromne datoteke, lijepiti naljepnice, mijenjati pozadine i obavljati telefonske pozive. Sve veću popularnost koju je zgrabio nakon WhatsAppovog gafa, ruska aplikacija koristi kako bi se dodatno promovirala kao diskretna opcija za komunikaciju.

Premda u modernoj eri komunikacije kompanije i vlade na sve moguće naćine nastoje pratiti digitalne navike svojih korisnika, diskretne solucije za komunikaciju postoje. Iako na izbor između Telegrama, Signala i Vibera neće utjecati povijest kompanija niti njihova intruzivnost, informacije poput onih dostupnih o Telegramu trebale bi, ako ništa drugo, bar potaknuti na razmišljanje.