BFS 2021

Kako su se snašli, na kojim projektima rade i od čega žive hrvatski tehno punkeri iz svijeta glazbe, scenske umjetnosti, ugostiteljstva i fitnesa

04.02.2021 u 19:01

Bionic
Reading

Iako su prigrlili nove alate i načine komunikacije, sudionici panela na Bug Future Showu ipak su još nostalgični za živim kontaktom s publikom

Epidemiološke mjere radi subijanja širenja pandemije koronavirusa teško su pogodile gospodarstvo. Najviše su nastradale glazbena industrija, scenska umjetnost, ugostiteljstvo i rekreativni sport, čije su djelatnosti bile ili u potpunosti obustavljene ili u velikoj mjeri reducirane, što je mnoge ostavilo bez prihoda i dovelo u nezavidnu situaciju.

Dok su se jedni dali u kukanje, drugi su prepoznali mogućnosti koje im nude tehnologije i kanali online kako bi zaokrenuli svoje profesionalno djelovanje.

Kako su se snašli, na kojim projektima rade i od čega žive hrvatski tehno punkeri iz svijeta glazbe, scenske umjetnosti, ugostiteljstva i fitnesa? To je bila tema zadnjeg panela u sklopu virtualnog izdanja konferencije Bug Future Show 2021.

Odgovore su pokušali dati scenska umjetnica Ivanka Mazurkijević, glazbenik Damir Martinović Mrle, chef Ivan Pažanin te fitnes trener i glumac Mario Valentić, uz moderiranje Bojana Mušćeta (Hrvatski Telekom).

Prilika za 'hvatanje zraka'

Panelisti su se složili kako im je prvi lockdown u ožujku i travnju prošle godine bio dobro došao jer su dobili priliku, kako je rekao Pažanin, 'uhvatiti zraka i posložiti konce'.

Martinović je istaknuo kako prvih dva tjedna do mjesec dana nije radio ništa kako bi se odmorio od godina zahtjevnog tempa nastupa sa skupinom Let 3, kazališnih predstava i drugih projekata.

Ipak, nakon toga se bacio na više online usmjerene projekte kao što su Sailor, Kišni razdraganci, Čupač pi*ke...

Slično je bilo i s Pažaninom, koji je nakon 20 dana počeo tražiti načine kako se prilagoditi novonastaloj situaciji, kao i s Valentićem koji je rekao kako ga je hrvanje naučilo kako se uvijek treba dočekati na noge.

Za Mazurkijević je to razdoblje obilježila promjena paradigme jer joj je donijelo 'prvi pravi komercijalni projekt' (već spomenuti projekt Kišni razdraganci).

Susret s novim tehnologijama

Krizna situacija potakla ih je na otkrivanje novih tehnologija i načina komuniciranja s publikom i kupcima.

Valentić je tako istaknuo kako je u ožujku prošle godine prvi put čuo za aplikaciju Zoom.

Potrudio se naučiti što je bilo potrebno, pa potom i podučiti svoje korisnike.

'Sad mogu napraviti trening koji će biti dostupan bilo gdje na planetu. Nije podjednako dobro kao uživo, naravno, ali poslužit će', ustvrdio je, dometnuvši kako uz Zoom dosta koristi i WhatsApp.

Mazurkijević i Martinović se uglavnom oslanjaju na Facebook i Instagram, kao i Pažanin (koji ima 50 tisuća pratitelja na Instagramu i 20 tisuća na Facebooku).

'To je sjajno. Tehnologije i mogućnosti koje sam sanjao kao dijete sad su moguće i dostupne', rekao je Martinović, požalivši se na to kako internet u Hrvatskoj nije dovoljno jak za njegove potrebe.

'Influenceri ne znaju uživati'

Pažanin je naglasio kako komunikacija s publikom online ima smisla ako se bavite onim što volite i podučavate ljude, dok je Valentić priznao kako je izradu sadržaja za Instagram uglavnom prepustio drugima.

'Ako idem na veslanje želim uživati svim čulima u svakom trenutku. Influenceri to ne mogu' ustvrdio je.

Kako bi država mogla pomoći umjetnicima pogođenima primjenom epidemioloških mjera?

'Nije problem što nam je zabranjen rad. Svi razumijemo zašto je to potrebno. Ali, ako nam zabranjujete rad onda bi bilo fer da nam pokrijete bar osnovne troškove dok to traje', poručila je Mazurkijević.