'Studenti skupljaju ECTS bodove za više godine, vide da svaki kolegij nosi neki broj bodova, međutim, ne znaju da oni znače određeni broj sati opterećenja koje troše na kolegij', rekla je suautorica istraživanja, studentica Jelena Rebić.

'Neki kolegiji nose tri, a neki sedam ECTS bodova, ovisno o tome koliko su zahtjevni, koliko je potrebno radnih sati uložiti u njih. Samo pet posto studenata znalo je za ovo značenje ECTS bodova. Možemo se pitati kako studiraju, a da ne znaju što su ECTS bodovi', istaknula je.

Jelena Rebić kaže da je studija pokazala da profesori rijetko redovito održavaju predavanja, što je potvrdilo i njihovo osobno iskustvo. 'Čak je i nama bilo teško usuglasiti se s profesorima tijekom istraživanja. Isto iskustvo imamo i kao studenti - znali smo doći na predavanja i uzalud čekati da se pojave profesori', rekla je.

Studija je također pokazala da velika većina od oko 75 posto studenata ne dobiva nikakvu stipendiju. Sličan postotak smatra ih da nemaju utjecaja na odlučivanje o organizaciji studija. Iako bi Bolonja trebala poticati mobilnost tijekom studija, golema većina nije upisala niti jedan kolegij na drugom fakultetu, a još manje ih je iskoristilo mogućnost studiranja u inozemstvu. Studenti uglavnom smatraju da je ocjenjivanje objektivno, ali ne i potpuno. Većina je uglavnom zadovoljna kvalitetom studija, no broj izrazito zadovoljnih je manji od 10 posto dok je onih koji su niti zadovoljni niti nezadovoljni popriličan - oko 30 posto. Tek nešto više od 30 posto studenata izjavilo je da ih profesori često ili redovito potiču na diskusije ili na razmišljanje o gradivu. Zanimljivo je također da manje od pola studenata uz studij nikada ne radi; ostali rade barem povremeno. (sve grafikone s rezultatima možete vidjeti u fotogaleriji desno dolje)

Rezultati su pokazali:

•većina studenata (48%) zadovoljna je studijem, dok ih 35,3% nije nit zadovoljno niti nezadovoljno izvedbom studija

•63,4% studenata ima obavezu biti prisutno na predavanjima na većini kolegija; u najvećem postotku (86,7%) dozvoljeno je od 1 do 3 izostanka s obveznih kolegija

•oko 5% studenata zna koliko sati opterećenja donosi 1 ECTS bod, dakle tek svaki 20. student je znao odgovor

•studenti na većini kolegija imaju obavezu pisanja seminarskih radova (35,4%), te održati izlaganje/prezentaciju (32,4%)

•85% studenata izjasnilo se da na njihovom fakulteta nema točno određenog termina za održavanje kolokvija; ipak na većini kolegija 40% studenata može položiti ispit putem kolokvija

•svaki 4 student misli da profesori ocjenjuju više subjektivno nego objektivno, iako distribucija odgovora naginje prema objektivnom

•većina studenata smatra da ih profesori ponekad (na 50% predavanja) potiču na diskusiju (39,6%) i na razmišljanje (40%)

•čak 40,1% studenata izjasnilo se da profesori često čitaju iz bilješki/pppt prezentacija, a 59% studenata istaknulo je da profesori rijetko održavaju nastavu redovito

•71,2% studenata smatra da nemaju utjecaj na donošenje odluka koje se tiču izvedbe i organizacije studija kojeg pohađaju

•91,6% studenata tokom svog studija nisu upisali kolegije na drugom fakultetu zbog nezainteresiranosti (35,9%) i neinformiranosti (35,2%) a samo 1,5% ih je studiralo u inozemstvu – većina studenata (35,5%) kao razlog zbog kojih nisu studirali u inozemstvu navodi nedostatak financijskih sredstava

•Stipendiju u iznosu od 500 do 1000 kuna prima 68,5% studenata koji su ostvarili pravo na nju, dok je iznos stipendije 23,4% studenata manji od 500 kuna – sukladno tome 39,4% studenata smatra da ona nije ( 37,6%) ili uopće (39,4%) nije dostatna

Studiju je provelo troje mladih sociologa Filip Čiček, Jegor Modrić i Jelena Rebić koji su odlučili ispitati što studenti Sveučilišta u Zagrebu misle o Bolonjskom procesu, koliko su informirani i zadovoljni njime te koliko se Bolonjski proces u praksi uistinu provodi. Njihovo istraživanje donijelo je zanimljive rezultate i po prvi puta otkrilo stavove i mišljena studenata o 'Bolonji' te neke aktualne probleme.

'Projekt Bolonja' dobio je potrebna financijska sredstva na natječaju za udruge mladih grada Zagreba, a podržali su ga i MZOS, Institut za razvoj obrazovanja, Rektorat Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski Studiji, Forum za slobodu odgoja te brojni profesori. Njegovi rezultati mogli bi biti važan temelj za argumentiraniju

raspravu u akademskim i javnim krugovima, a također bi mogli poslužiti kao smjernice odgovornim tijelima prilikom donošenja odluka u obrazovanju.

Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku, 459 studenata treće godine dvanaest odabranih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a kao instrument istraživanja koristila se pismena anketa.

Tročlani studentski tim u sljedećem istraživanju ima namjeru produbiti svoje analize te usporediti različite fakultete.

'U budućnosti se nadamo provedbi ovog istraživanja na državnom uzorku fakulteta, kako bi se u konačnici dobila potpunija predodžba o implementaciji Bolonjskoga procesa i stavova studenata o istome. Projekt želimo komercijalizirati te u konačnici imati mogućnost komparacije Sveučilišta na nacionalnoj te regionalnoj razini', kažu autori.