Najbolji dokaz tome su brojni poznati popularizatori znanosti još od Carla Sagana i Jacquesa Cousteaua pa sve do današnjih Briana Coxa i Michia Kakua koji su često teške i zahtjevne znanstvene teme uvijek znali približiti cijelim generacijama mladih, ali i odraslih.

Troje studenata sa Sveučilišta u Splitu, Natalija Dunić, Ivan Dević i Meri Bilan, prošli su tjedan pokazali da su i oni itekako svjesni važnosti tog umijeća. Naime, ove su godine po drugi put samoinicijativno organizirali niz radionica na kojima su studente učili kako održati predavanja, a nekoliko najboljih na kraju se okušalo u javnom nastupu u kinoteci Zlatna vrata na dan broja Pi i Einsteinov rođendan 14.3.

'Na ovom projektu radimo već dvije godine. Uskoro ćemo održati još jedan niz radionica i predavanja koja će studenti predstaviti na festivalu znanosti u Splitu krajem travnja', rekla je Natalija Dunić.

'Zadovoljni smo s ovogodišnjim odazivom studenata. Morali smo čak raditi selekciju, toliko ih se prijavilo. Konačno smo izdvojili najbolje pa su predavanja bila jako kvalitetna. Bilo je savršeno, zabavno, živo i interaktivno. U predavanjima je sudjelovala i publika koja je bila dosta brojna. Došlo nam je 60-ak posjetitelja, mnogo više nego lani', rekla je fizičarka Natalija koja smatra da mnogi znanstvenici danas ne ulažu dovoljno energije u približavanje znanosti prosječnoj populaciji. 'Jedan problem leži u činjenici da budući, ali i sadašnji znanstvenici, o svojim novim

saznanjima većinom diskutiraju međusobno, na znanstvenim konferencijama, i tek u rijetkim slučajevima istu tematiku predstavljaju izvan znanstvene zajednice. Time s vremenom gube sposobnost 'jednostavnog' komuniciranja o znanstvenim temama. Drugi problem je taj što 'prevođenjem' znanstvenog govora na 'jednostavni' jezik pojednostavljujemo niz stručnih termina, gdje slikovito prikazivanje raznih pojava koje opažamo u prirodi najčešće završava sa suštinski pogrešnom slikom. Znanstvena zajednica vrlo je kritična prema takvim 'jednostavnim' prikazima, a većina stručnjaka odbija na takav način govoriti u javnosti. Posljedica je da javnost biva zakinuta za spoznaje o znanstvenim novitetima, a nerijetki postaju i skeptični prema znanstvenim rezultatima. No budući da je danas upravo javnost mecena znanosti, dužnost je znanstvenika da predstavljaju svoja istraživanja na odgovarajući način i široj publici i tako populariziraju znanost, koja nam je sada potrebnija nego ikad', ističe mlada fizičarka.

Publika oduševljena

Student fizike Ivan Dević u svojem je predavanju pričao o broju Pi, prije svega o tome kako ga svatko može sam izračunati.

Martin Markanović student fizike na PMF-u u temi 'Magneti i žaba istine' govorio je o fascinantnim svojstvima magneta i magnetskim poljima.

Anamarija Pupić-Bakrač s Informatike na PMF-u u temi 'Tajni internetski prolaz' dala je prikaz složenosti interneta i putovanja naših poruka koja stoji iza akcija koje se na prvi pogled čine jednostavnima poput klikova mišem.

Marina Petković s Biofizike na PMF-u je kroz svoju temu 'Zašto je teško svirati violinu?' na znanstveni način pokazala koliko je i zašto je teško dobiti lijep i kvalitetan zvuk na gudačkim instrumentima.

Bojan Vujatović sa FESB-a svojom je prezentacijom pokazao da je strojno učenje, utemeljeno izvlačenju znanja iz povijesnih podataka, područje računalne znanosti koje ima važnu ulogu u razvoju budućnosti čovječanstva jer se njegova primjena nalazi svugdje oko nas – od rada spam mail detektora do automatiziranog upravljanjima vozilima.

Mlade promotore znanosti došli su podržati i profesori sa Splitskog sveučilišta. Prof. Ivica Puljak, voditelj splitske ekipe fizičara koja u CERN-u traži Higgsa, bio je oduševljen predavanjima pa se čak uključio u jednu prezentaciju u kojoj je računalo, predstavljajući strojno učenje, posebnom aplikacijom procijenilo njegovu starost, raspoloženje i slična svojstva (pogledajte sliku dolje).