Zagrebačka 'Džamija' ovog je petka zasjala u potpuno drukčijem svjetlu. Zahvaljujući upornom i dugom radu preko dvije stotine ljudi, poznati Meštrovićev paviljon pretvoren je u neobičnu posvetu životu i djelu velikana znanosti Nikole Tesle.

Nakon 11 godina putovanja oko svijeta, krosmedijalni dokumentarni film Mechanical Figures_Inspired by Tesla (Mehaničke figure_Inspirirani Teslom) koji je osmislila i režirala umjetnica Helena Bulaja Madunić postao je iskustvo 'šetnje kroz film', prostorna galerijska instalacija Nikola Tesla – Mind from the Future čija je namjena provesti posjetitelje kroz Teslin um. Kako bi se to ostvarilo, kružni prostor prstenaste galerije koju je 1933. godine dizajnirao kipar i Teslin dobar prijatelj Ivan Meštrović, transformiran je u futuristički hotel po uzoru na Gaudijev nedovršen projekt Hotel Attraction čija je gradnja bila predviđena u New Yorku prije više od 100 godina.

Multimedijski izložbeni projekt 'Nikola Tesla – Mind from the Future', interaktivna priča o znanstveniku koji je svojim izumima izmijenio tijek povijesti, ali i o utjecaju koji je imao na suvremene umjetnike, otvorena je u petak navečer u Domu hrvatskih likovnih umjetnika.

Pokroviteljica izložbe, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, vjeruje da bi Tesla bio ponosan na izložbu u Meštrovićevom paviljonu, koja je i 'primjer kako izložba ne treba biti tek pasivno predstavljanje činjenica, već dinamičan pregled i atraktivan poziv za upoznavanje njegova čudesna svijeta'.

Ocijenila ju je jedinstvenim projektom kojim se ne predstavlja samo život i rad, nego i vrline jednog od najgenijalnijih znanstvenika koji je u mnogočemu bio ispred svoga doba.

'Nekadašnje Tesline vizije danas jednostavno podrazumijevamo, ne razmišljajući o temelju njihova nastanka, temeljima koji počivaju na izumima, mukotrpnom radu, predanosti i energiji čovjeka koji je istraživao granice vlastitih potencijala, kao i granice nepreglednog svijeta znanosti', ustvrdila je.

Na otvaranju multimedijskog putovanja kroz um Nikole Tesle prisustvovao je i Davor Tomašković, predsjednik uprave Hrvatskog Telekoma. Tomašković je Teslinu viziju poistovjetio sa onom HT-a rekavši: 'Nikola Tesla je bio veliki vizionar koji je prije 90 godina rekao 'kada svijet bude bežično umrežen, on će postati nešto poput velikog mozga'. Meni je drago da Hrvatski Telekom radi na ostvarenju te vizije.' 

Kao jedan od glavnih pokrovitelja, Hrvatski Telekom je izložbu obogatio interesantnim gadgetima poput pametne klupe, specijalne pametne govornice i instalacije 'vremenskog stroja'.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, također pokrovitelj izložbe, smatra kako tim projektom Grad Zagreb ponovno pokazuje da cijeni i priznaje istinske umjetnike. 'Tesla nije bio Hrvat, Srbin, Mađar ili nešto drugo, on je bio kozmopolit, svjetski čovjek i to ovdje još jednom potvrđujemo', rekao je.

Za Bandića izložba je i prilika da Grad ispravi grešku svojih prethodnika koji su Tesli, nakon što im je ponudio svoje usluge i izume, rekli da ga ne trebaju, nakon čega je otišao u Ameriku i napravio karijeru.

'Ponosan sam što smo vratili Teslu u centar grada gdje i pripada, što smo dobili punomoć njegovih nasljednika da Tehnički muzej u Zagrebu nosi njegovo ime i što imamo ovu izložbu kojoj smo pokrovitelji', ustvrdio je Bandić, najavivši da će se iduće godine na Jarunu postaviti najveći toranj Nikole Tesle na svijetu.

Među brojnim uzvanicima otvorenja bili su predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, kao premijerov izaslanik.

Bulaja: Izložba je rezultat suradnje stotine ljudi

Autorica koncepta izložbe Helena Bulaja Madunić, kojoj je Tesla trajna preokupacija u umjetničkom radu, kaže kako se tom izložbom napravio iskorak više na području suradnje umjetnika svih područja i generacija.

Bulaja je napomenula kako je na trenutke izgledalo kao da ih Tesla spaja, mnoge je rad na projektu promijenio, a očekuje i da će projekt promijeniti neke stvari u Hrvatskoj. Krešimir Renzo Prosoli iz agencije Real grupa, s kojom je Hrvatsko društvo likovnih umjetnosti realiziralo izložbu, ocijenio je kako dosad niti jedna izložba o Tesli nije bila postavljena u konceptu kakav je napravila Helena Bulaja Madunić.

Kako je cilj izložbe promovirati i Hrvatsku, Prosoli je najavio da se već radi na organizaciji gostovanja izložbe u gradovima u kojima je Tesla živio i radio, New Yorku, Parizu, Pragu te Budimpešti, a zaključno bi 2020. trebala otići na EXPO u Dubai, kojemu će u fokusu biti ljudska genijalnost.

Alternativna perspektiva

Ravnateljica HDLU-a, Ivana Andabaka rekla je kako je, iako je Tesla često bio portretiran kao izvanredan znanstvenik, na ovoj izložbi dana'druga perspektiva, koja otkriva svu slojevitost njegova lika i djela, slaveći genijalnost i kreativnost kao istinske pokretače razvoja i napretka. Kako je izložba postavljena u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, Meštrovićevom paviljonu, Andabaka je istaknula vezu između dvojice velikih umjetnika koji su bili i prijatelji.

Po njezinim riječima, izložba je i dobar primjer suradnje javnog i privatnog sektora u projektima važnima za Hrvatsku, te odlična uvertira u 150. godišnjicu HDLU-a i 80. godišnjicu izgradnje Doma HDLU, poznatog i kao Meštrovićev paviljon.

Izložba kao putovanje kroz Teslin život i genijalni um

Interijer popularne 'Džamije' za izložbu je gotovo u potpunosti preuređen kako bi se proniknulo u životnu priču osebujnog vizionara i humanista, ne na uobičajeni način nizanja faktografskih podataka, već u spletu video projekcija, računalnih igara, svjetlosnih instalacija, holograma.

Postav se sastoji od tri dijela, a kružni prostor galerije postao je Hotel Budućnosti, po uzoru na nikad realizirani Gaudijev projekt Hotel Attraction, u kojem 'živi' Teslin um, ali i mnogi drugi njegovi i naši suvremenici. Galerija Prsten postalaje mjesto gdje se krosmedijski dokumentarni film 'Mehaničke figure – inspirirani Teslom' Helene Bulaje Madunić rastvara u prostornu galerijsku instalaciju koja vodi posjetitelje od Teslinih rodnih Smiljana i školovanja do odlaska u Europu i New York.

U galeriji PM isto je djelo, predstavljeno diljem svijeta u proteklih jedanaest godina, prikazano kroz galeriju portreta klasika suvremene umjetnosti poput Marine Abramović, Lori Anderson i Terryja Gilliama koji govore o Tesli.

Središnji prostor, galerija Bačva, predstavlja za izložbu nastala djela suvremenih hrvatskih umjetnika različitih generacija nadahnutih Teslom, među kojima su Ida Blažičko, Vitar Drinković, Nikola Vudrag, Pero Jelisić, Alma Trtovac, Ivana Ožetski, Patricija Purgar i Janko Ivčić, Alana Kajfež, Mile Blažević i Ivan Kujundžić.

Izložba će biti otvorena do 20. ožujka iduće godine.