Sarahah je besplatna aplikacija za pametne telefone namijenjena razmjeni poruka koja služi kao platforma za konstruktivnu kritiku između prijatelja i na radnom mjestu. Njen naziv je arapska riječ za iskrenost.

Djelo razvojnog programera i analitičara poslovnih sustava Zaina Alabdina Tawfiqa, nastalo uz podršku saudijskog državnog inkubatora za startupove Badir (inače dijela ambicioznog programa reformi koji nastoji smanjiti ovisnost bliskoistočnog kraljevstva o prihodima od nafte), još je u studenom prošle godine bila tek jednostavna web stranica. Danas je aplikacija čiji se korisnici broje u desecima milijuna i koja još uvijek ubrzano raste.

Funkcionira jednostavno: izradite korisnički račun, objavite poveznicu na raznim društvenim mrežama i time omogućujete prijateljima i kontaktima da vam anonimno šalju poruke. 

Primatelj ne može odgovoriti, već poruku samo podijeliti na društvenim mrežama ili blokirati pošiljatelja. Također možete i spremiti poruke koje vam se sviđaju te odabrati tko je vaša publika. Sam autor opisuje je kao digitalnu inačicu kutije za prijedloge, pohvale i kritike. Anonimna je kako bi omogućila što iskreniju kritiku. 

Aplikacija za Android i iPhone ispočetka je bila zamišljena za korištenje isključivo na radnom mjestu, kako biste mogli na miru i bez posljedica kritizirati šefa, kao i on vas. Ali ubrzo su je objeručke prihvatili tinejdžeri i mlađa djeca pa je sad u kategoriji s više od deset milijuna preuzimanja u Googleovoj trgovini aplikacijama Play.

Prvi korak prema globalnoj popularnosti Tawfiq je napravio poslušavši savjet Malcoma Gladwella iz knjige Točka preokreta: zamolio je prijatelja kojeg je smatrao utjecajnim da podijeli Sarahah s ljudima iz svoje mreže.

U prvo vrijeme veliku ulogu u privlačenju novih korisnika odigrao je Instagram, čiji su korisnici prihvatili Sarahah kao alat za prikupljanje povratnih informacija. Ubrzani uspon krenuo je kada je početkom ove godine stigla u Egipat i dosegnula tri milijuna korisnika te nakon što su u Snapchatu uveli mogućnost objavljivanja poveznica na web odredišta umjesto snapova. 

Od tada je na vrhu popisa najčešće preuzimanih aplikacija u Australiji, Francuskoj, Irskoj, Kanadi, Sjedinjenim Državama, Velikoj Britaniji... Navodno bez izravnih ulaganja u marketing, pukim dijeljenjem putem Instagrama i drugdje te demonstracijom korištenja.

U strožim arapskim društvima muškarci je koriste kako bi potajno izrazili ljubav nekome, dok je u Indiji rabe kao platformu za otvoreni razgovor o osjetljivim temama poput zlostavljanja djece ili seksualnog zdravlja.

No zato što može poslužiti za maltretiranje i zlostavljanje online (cyberbullying), ne preporučuje se korištenje djeci i starijim maloljetnicima, a roditelje se upozorava na oprez.

Osim što je prozvana magnetom za trolove, optužena je za potajno prikupljanje adresa e-pošte iz korisničkih adresara. Tawfiq tvrdi da će riješiti oba problema. 

Iako nije jasno kako bi je se moglo kvalitetno monetizirati, Tawfiq je u pregovorima s ulagačima iz SAD-a, Kine i arapskog svijeta. Razmišlja o otkazu na poslu u naftnoj tvrtki kako bi se mogao u potpunosti posvetiti aplikaciji. 

Trebaju li roditelji biti zabrinuti?

Tea Brezinšćak, psihologinja iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, ističe da se internetska komunikacija od komunikacije licem u lice razlikuje, između ostalog, po tome što možemo sakriti svoj identitet ili pojedine podatke o sebi. 

'Kada je naš identitet skriven i vjerujemo da nas nitko ne može otkriti, skloniji smo vjerovati da naša ponašanja neće imati posljedice za nas, što može utjecati na naše ponašanje čineći nas odvažnijima. 

S jedne strane, taj osjećaj zaštićenosti nam može olakšati dijeljenje naših osobnih iskustava s drugima ili traženje podrške. Međutim, anonimnost isto tako može učiniti da se prema drugima ponašamo na način koji je grublji ili bezobzirniji nego što bismo to činili licem u lice. 

Kod osobe koja je na društvenim mrežama izložena nasilnim ponašanjima, nepoznat identitet osobe s druge strane ekrana može ojačati osjećaj nesigurnosti', rekla je tportalu Brezinšćak. 

Naravno, važno je znati da naš identitet zapravo nikada nije u potpunosti skriven i da je u slučajevima nasilja putem interneta moguće otkriti o kome se zapravo radi.

Naučite djecu kako koristiti internet

Djeca i adolescenti danas provode puno vremena na društvenim mrežama. One omogućuju stalnu povezanost s vršnjacima i mogu učvrstiti postojeće odnose s prijateljima, a time i ojačati njihov osjećaj prihvaćenosti i podrške. 

Iako svaka društvena mreža ima svoje specifičnosti, glavne poruke koje je važno poslati djeci ostaju iste – internet treba naučiti koristiti na način koji je za nas siguran i koji je obziran prema drugima.

'Kod djece je važno razvijati navike koje štite njihovu sigurnost - poticati ih da zaštite svoj profil, da ne objavljuju osobne podatke, fotografije ili poruke za koje ne bi željeli da ih vidi veći broj ljudi, da ne prihvaćaju zahtjeve za prijateljstvom od nepoznatih osoba i slično.

S druge strane, jako je važno i poticati njihovu odgovornost prema drugima. Naša ponašanja na društvenim mrežama itekako mogu povrijediti druge pa je važno uvijek razmisliti prije nego što kliknemo, čak i kada samo dijelimo nešto što je netko drugi objavio prije nas', upozorava Brezinšćak.

'U odabiru društvenih mreža koje dijete koristi, prije svega je važno obratiti pažnju na to jesu li one namijenjene djeci, odnosno koje je preporučeno dobno ograničenje. 

Razgovor s djecom, pokazivanje iskrenog interesa za njihove aktivnosti i zajedničko istraživanje mogućnosti na internetu, mogu im pomoći da ostanu uključeni u online živote svoje djece', poručila je Brezinšćak.

Svaki alat za komunikaciju je dobro došao

'Svaki alat koji potiče komunikaciju unutar organizacije je dobar alat', smatra stručnjakinja za organizacijsku i industrijsku psihologiju Tanja Pureta. 

Organizacije kojima je stalo do mišljenja i prijedloga zaposlenika koji rade kod njih, pokazuju da imaju svijest o tome da ljude treba potaknuti da govore što misle i to u prvom redu onima koji mogu nešto napraviti s time, a to je menadžment.

Implementacijom takve aplikacije organizacija u pravilu šalje poruku da želi čuti svoje zaposlenike i da joj je stalo do njihova angažmana i zadovoljstva, što bi među njima trebalo pozitivno odjeknuti. 

'Prema mojem iskustvu, otvorena komunikacija je u mnogim organizacijama danas prava rijetkost jer menadžmentu nedostaje znanja i sustavnosti u njenoj primjeni, što je rezultiralo da se zaposlenici ili plaše negativnih posljedica otvorenog izražavanja svojeg mišljenja ili jednostavno nemaju tu naviku. 

Stoga ih ovakva aplikacija može potaknuti da uopće počnu aktivno promišljati o tome što vide kao poticaje, a što kao prepreke u organizaciji u kojoj rade te što predlažu kao rješenje, i to iskažu u sigurnom okruženju. 

Naravno da to određenom broju zaposlenika može postati i kanal za izražavanje destruktivnih kritika, ali ako se radi o statistički prihvatljivoj brojci, to bi organizacija trebala upravo tako i tretirati. 

Međutim, ako je broj kritika značajno veći od pohvala, konstruktivnih mišljenja i ideja, onda joj to treba biti alarm za sustavnu analizu klime i poduzimanje ciljanih akcija za njeno unapređenje', rekla je tportalu Pureta.

Loše je koristiti je kao flaster

Takve su platforme, dodaje, korisne ako još nije razvijen sustav neposredne, otvorene i konstruktivne komunikacije menadžmenta i zaposlenika, kroz redovno održavanje ciljanih i strukturiranih sastanaka, kreiranih upravo u tu svrhu, što je najbolja opcija. 

Korisna je i ako nema nikakvog sustava povratne informacije, jer zaposlenici dobivaju mogućnost otvorenog izražavanja mišljenja, a organizacija dragocjenu sliku o učincima svojih aktivnosti na zaposlenike. 

Dodatno, dobra je i ako u organizaciji postoji povoljan omjer zadovoljstva i nezadovoljstva zaposlenika pa su potrebne manje kompleksne intervencije za unapređenje stanja. 

'Izrazito je nepovoljno implementirati takvu platformu u organizaciji u kojoj se osjeti visoka razina otvorenog nezadovoljstva ili kronično duboko tiho nezadovoljstvo jer bi ju zaposlenici mogli doživjeti kao provokaciju i pokušaj primjene flastera na veliku ranu,  što bi bilo krajnje kontraproduktivno. U takvim situacijama su potrebne ozbiljne sustavne intervencije', ocijenila je Pureta.