Uz pomoć algoritama temeljenih na umjetnoj inteligenciji razvijen je sustav koji može pratiti kvalitetu našeg spavanja izdaleka, bez neposrednog kontakta
Stotine milijuna ljudi diljem svijeta pati zbog problema sa spavanjem. Bolesti kao što su Parkinsonov i Alzheimerov sindrom također mogu remetiti san.
Dijagnosticiranje i praćenje ovakvih stanja obično traži prikapčanje elektroda i niza drugih senzora na pacijenta, što se također može negativno odraziti na spavanje.
Kako bi olakšali dijagnosticiranje i proučavanje poremećaja spavanja, istraživači pri sveučilištu MIT i Općoj bolnici Massachusetts razvili su novi način praćenja faza spavanja koji ne koristi senzore prikačene za tijelo.
vezane vijesti
Njihov uređaj koristi napredni algoritam temeljen na umjetnoj inteligenciji koji analizira radio signale oko osobe i tako mjeri faze spavanja.
Istraživačima je cilj napraviti oku na prvi pogled neprimjetne zdravstvene senzore, smještene u primjerice Wi-Fi preusmjerivač (router), koji će pratiti i bilježiti fiziološke signale te za zdravlje važnu metriku, a da pritom korisnici neće morati mijenjati ponašanje na bilo koji način.
Algoritmi i duboke neuralne mreže
Iste je senzore moguće koristiti i bez znanja promatrane osobe, pa je za očekivati kako će njihova uporaba postati predmetom rasprave, ako ne i kontroverzi.
Senzori se sastoje od bežično povezanog uređaja veličine laptopa koji emitira niskonaponske radiofrekvencijske signale. Kako se signali odbijaju od ljudskog tijela, tako bilježe čak i vrlo male pokrete tijela, u vidu promijenjen frekvencije reflektiranih valova.
vezane vijesti
Analiza tih valova pomoću algoritama koji se oslanjaju na umjetnu inteligenciju može otkriti vitalne funkcije poput pulsa i ritma disanja.
Istraživači su morali razviti poseban algoritam temeljen na dubokim neuralnim mrežama koji može razaznati bitne od nebitnih informacija, kao i biti korišten na različitim osobama i lokacijama bez zasebne prilagodbe.
Razvili su i senzor nazvan WiGait koji može mjeriti brzinu hodanja korištenjem bežično odašiljanih signala, što bi liječnicima moglo pomoći u predviđanju opadanja kognitivnih sposobnosti, padova, određenih srčanih i plućnih bolesti te drugih zdravstvenih problema.
Testirali su sustav na 25 zdravih dobrovoljaca i ustanovili kako je precizan u oko 80 posto slučajeva, kao i stručnjaci za spavanje koji se koriste EEG-om. Prethodni pokušaji su maksimalno dosezali 65 posto, piše MIT News.
