'Kažu da živimo u vremenu informacija, ali informacija nije znanje, a izazov je kako tu informaciju pretvoriti u znanje', naglasila je barunica Greenfield
Međunarodna pedagoška konferencija 'Škola za sutra - od mozga do uma' koja se održava u Zagrebu 20. i 21. rujna ugostila je važna imena iz područja neuroznanosti, edukacije i obrazovanja.
Među uglednim gostima je i glasovita neuroznanstvenica, barunica Susan Greenfield sa Sveučilišta u Oxfordu, te David Brierley, inicijator konferencije i voditelj projekta 'Inovacije u obrazovanju' pri Ministarstvu obrazovanja, kulture i sporta Republike Slovenije.
Njih dvoje u razgovoru s novinarima predstavili su konferenciju, ali i objasnili zašto baš konferencija o umu i mozgu u vezi sa školom.
'Mnogi vjeruju da je obrazovanje u krizi jer obrazujemo za budućnost, a ne znamo što ta budućnost donosi. Upravo to može dovesti do pojave pesimizma jer nismo sigurni što će naša djeca raditi u budućnosti', rekao je na samom početku Brierley.
Dodao je kako imamo obrazovni sustav koji se temelji na činjenicama i ideji da onaj tko vlada tim činjenicama, može uspjeti u životu, a to više nije tako.
'Pravo je pitanje kako će pojedinac koristiti ono što je naučio u školi, a u školi moramo njegovati ne samo znanje, već i određene sposobnosti. Upravo zbog toga koristimo se neuroznanošću koja proučava kako ćemo njegovati te sposobnosti, a konferencija pokušava odgovoriti kako iskoristiti ta saznanja u edukaciji i obrazovanju', naglasio je Brierley.
Jednaki izvana, ali ne i iznutra
Barunica Greenfield istaknula je kako iako svi imamo naizgled jednake mozgove, o tome kako se on oblikuje, ovisit će naš uspjeh u životu.
'Kad ste rođeni, iako vam mozak ima sve potrebne stanice, veze koje se stvaraju tijekom života utječu na njegov razvoj', rekla je barunica Greenfield i dodala kako veze u mozgu omogućuju da personaliziramo svijet, ali i da ga shvatimo.
Istaknula je da je brine utjecaj dvodimenzionalnosti, odnosno samo zvuka i slike, na djecu te hoće li ta djeca i kad odrastu uspjeti izrasti iz te infantilne faze te kako obrazovanje prilagoditi takvom svijetu.
'Kažu da živimo u vremenu informacija, ali informacija nije znanje, a izazov je kako tu informaciju pretvoriti u znanje', naglasila je barunica Greenfield.
Na pitanje kako onda pojava modernih tehnologija utječe na obrazovanje i jesu li učenici zbog modernih tehnologija u prednosti ili ne, barunica Greenfield odgovara kako nije bitno imamo li računala u učionicama ili ne, već kako se ona koriste i što od njih očekujemo.
'U Velikoj Britaniji je moderno da političari daruju školama iPadove jer žele ostaviti dojam da se brinu za obrazovanje. Ali nitko nije usporedio uče li djeca bolje zahvaljujući njima. IPad u sebi ne sadrži kreativnost, već je samo alat', kaže barunica Greenfield.
Pojašnjava kako se svi uvijek sjećaju profesora koji je na njih ostavio poseban dojam zbog načina na koji ih je zainteresirao za neki predmet, a iPad to ne može.
'Najbolji način za potaknuti maštu djece i ojačati njihovu koncentraciju je čitanjem priča, čak i ako oni sami ne znaju čitati. Kod suvremene tehnologije gledamo ono što je zamislio neki dizajner, ne koristimo vlastitu maštu', smatra barunica Greenfield.
Moramo znati što želimo da bismo znali kako do toga doći
O pitanju kakvo onda obrazovanje 'za budućnost' treba biti, David Brierley smatra da će u budućnosti biti bitno obrazovanje licem u lice, a ne preko ekrana.
'Prava je zagonetka pripremiti mlade za budućnost. Više ne možemo predvidjeti kako će naše, tehnološko društvo, izgledati ni kad djeca završe srednju školu ili fakultet. Naša će djeca zarađivati svojom kreativnošću, ingenioznošću i imaginacijom, a uspjeh društva mjerit će se stupnjem optimizma, entuzijazma i blagostanja njegovih građana', smatra Brierley.
Za razliku od njega, barunica Greenfield ističe kako je važno prvo odlučiti što želimo postići tim obrazovanjem, a onda i kako do tog cilja doći.
'Ono što bih ja željela postići je da dijete ima osjećaj individualnosti i identiteta, ispunjenosti i korisnosti društvu. A kreativnost ima sve te aspekte. Jer kad imate ideju, znate da ste drugačiji od drugih, to vas ispunjava, a ono što stvorite trebalo bi u konačnici pomoći i drugima. Recimo, znanost je veoma kreativna, iako se kao takva ne percipira. Ne postoje dva znanstvenika koja rade isti posao', smatra barunica Greenfield.
Na kraju je dodala kako je osobni kontakt izuzetno važan.
'Ono što osoba kaže, njene riječi, čini samo 10 posto dojma koji dobijemo o toj osobi. Ostalo je u tonu kojim govori, njenom ponašanju, neverbalnoj komunikaciji, a toga nema na Facebooku', zaključila je na kraju barunica Greenfield.
Organizator konferencije je Udruga IWP – Institut za waldorfsku pedagogiju, a konferencija se održava u prostorijama Fakulteta za elektroniku i računarstvo u Zagrebu.
