U modernom medijskom prostoru istinitost informacija vrlo je relativan pojam. Točnost često zauzima stražnje sjedalo u korist političkoj pristranosti, a manipulacija sadržajem tema je o kojoj pričamo svakog dana. Aplikacije su u ovoj eri dezinformacija zapravo postale masovnim medijima, slično kao što su nekoć to postale televizija, tisak i na koncu - internet.

Na panelu održanom na Bug Future Showu glavna urednica tportala Dijana Suton, HT-ov komunikacijski stručnjak Bojan Muščet i ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić razgovarali su o tome kako tehnologija, personalizacija i inovativne aplikacije mogu pomoći korisnicima da dođu do pouzdanijih informacija.

Krajobraz scene globalnih medija mijenja se iz dana u dan, što su potvrdili i panelisti.

'S obzirom na to da danas, za razliku od prije dvadesetak godina, informacije o zbivanjima u svijetu možemo prikupiti iz puno većeg broja izvora, jako je važno moći ih provjeriti. Rekao bih da je fact checking univerzalna stvar koju bi morali učiti svi mladi', komentirao je Jokić.

'Danas pratim informacije kroz razne izvore, pa i kroz ljude. Ono što mnogi misle jest da mladi danas informacije prikupljaju samo kroz društvene mreže, no istraživanja su pokazala da ako im se pruže alternativni izvori informacija i pruže ključne informacije - da će ih oni početi pratiti', dodao je Jokić.

Vjeruje da je kritičko razmišljanje i rasuđivanje, kad je riječ o informacijama, nešto što bi djecu trebalo učiti još od predškolske dobi.

Puno sadržaja i malo vremena

Na pitanje kako i u kojoj količini ljudi danas konzumiraju medije, glavna urednica tportala se, kao i Jokić, osvrnula na odnos velike količine informacija na internetu i male količine dostupnog vremena.

'U ovoj količini informacija kojima smo izloženi ljudi obično imaju vremena za kratku formu, no ako je sadržaj zanimljiv, brojke se mijenjaju', ustvrdila je.

Suton je spomenula da se, prema statistici, prosječni posjetitelj tportala na nekom članku zadržava oko dvije minute, no da se zahvaljujući uvođenju nove aplikacije taj broj povećao na šest. 'Ovo, napominjem, nije pravilo koje definira posjetitelje našeg medija - ako naiđu na zanimljiv sadržaj i on ih zaintrigira, provest će više vremena sve dok ne pročitaju, recimo, kolumnu koja ih zanima', navela je.

'Veliku količinu prometa na news portalu, čak 50 posto, generiraju mreže i algoritmi, tipa Google Discover. Jedina baza na kojoj možete graditi dugoročnu perspektivu su direktni čitatelji', rekla je Suton. Upravo tim čitateljima se obraća tportalova aplikacija. Ona nudi personalizirani izbor vijesti kojima obavještava čitatelja. 'Naravno, i mi živimo od brojki, ali dugoročno je aplikacija jedan od načina konzumacije kako graditi brend', ustvrdila je.

Micanje fact checkinga na Meti - dobra ili loša stvar?

Upitan o trendovima na društvenim mrežama i nedavnom micanju fact checkinga u Meti, Jokić je naglasio da je cijela situacija u još preranom stadiju da bi se mogla konkretnije procijeniti:

'Hoće li svi ostali slijediti primjer Zuckerberga ili zadržati fact checking treće strane, vidjet ćemo. Nisam zagovornik cenzure i vjerujem da kao zajednica možemo kontrolirati stvari putem drugih kanala. Ipak živimo u globalnom selu gdje je cijeli internet jedan forum. Ako govorimo o istini informacija i tome kako su stvari danas, samo treba malo premotati traku i sjetiti se kakve smo sve stvari čitali po novinama prije dvadeset godina', rekao je Jokić.

Istina ili brzina

Moderni mediji obično se vole hvaliti ažurnošću informacija, brzim reportažama i munjevitim objavama. Suton je uvjerena da biti prvi definitivno pomaže i da ljude ka portalima privlače informacije o stvarima koje su se dogodile prije par minuta, no također je naglasila da je ključna provjera samih informacija.

'Da me pitate što bih izabrala od to dvoje, uvijek ću biti zagovornica provjerenih informacija. To je nešto na čemu, uostalom, gradimo povjerenje čitatelja prema medijima', zaključila je glavna urednica tportala.