Povod za razgovor s Ivanom Vidakovićem, koji domaći ogranak globalne korporacije sa sjedištem u Redmondu vodi od 2010. godine, trinaesto je izdanje WinDaysa, najveće hrvatske poslovno-tehnološke konferencije. No dotakli smo se i drugih tema, poput potencijala softverske industrije, odnosa vlasti prema njoj, smanjenja državne potrošnje na IT...

Zašto je 'četvrta industrijska revolucija' odabrana kao tema ovogodišnjih WinDaysa?

Poslovni dio konferencije bavit će se temama podizanja konkurentnosti, stvaranjem radnih mjesta i ubrzanim rastom domaćega gospodarstva. Kao misao vodilja nametnula se činjenica da tehnologija nezaustavljivo mijenja način promišljanja i poslovanja.

Pritom je jako važno obratiti pažnju na automatizaciju i inovacije u procesima proizvodnje. Naime, premda su razvijena gospodarstva dominantno uslužna, bez bazne proizvodnje nema održivih usluga. U 21. stoljeću industrija je vođena tehnologijom, znanjem i inovacijama.

Konkurentnost proizvoda, usluga, procesa i poslovnih modela, koji imaju komponentu visoke dodane vrijednosti, bez tehnološke podrške danas je gotovo nemoguća. Zato govorimo o četvrtoj revoluciji, o procesima proizvodnje podržanim robotima, zaštiti intelektualnog vlasništva i gospodarstvu pokretanom znanjem.

Ekonomski i tehnološki analitičari predviđaju da će do kraja 21. stoljeća upravo zbog automatizacije nestati 70 posto današnjih zanimanja. Broj robota na primjer, u svijetu se svake godine povećava čak za 30 posto i to je jedan od razloga radi kojih se proizvodnja seli natrag u zapadne zemlje jer jeftina radna snaga nije više ključna. Znanje i konkurentnost u znanju su ključ za današnje i buduće investicije.

Najbolji stručnjaci iz pojedinih područja pokušat će na WinDaysima otkriti gdje je u svemu tome Hrvatska, kako da sami stvaramo proizvode i usluge visoke tehnološke vrijednosti, koji se mogu nametnuti Europi i svijetu.

Hoće li konferencija mijenjati svoj dosadašnji oblik?

Ove godine će tehnološki i poslovni smjer konferencije biti logično povezani, no neće biti preklapanja. Temeljem povratnih informacija sudionika prošlogodišnje konferencije, odlučili smo smanjiti broj tehnoloških predavanja kako bismo izbjegli preklapanja.

Tako će prva tri dana WinDaysa biti posvećena tehnološkim novostima i ključnim trendovima - počevši od nove platforme Windows 8, novog sustava Office u 'klasičnoj' i Office 365 inačici, kao i novim verzijama SharePointa, Exchangea, Lynca i drugih.

Sudionici će imati priliku upoznati se i s prvim implementacijama novog SQL Servera, obitelji Dynamics rješenja AX i CRM, kao i potpuno novom verzijom Windows Azurea.

Naglasak poslovnog dijela konferencije bit će na važnosti primjena novih tehnologija, kreiranja proizvoda i usluga visoke tehnološke vrijednosti te činjenici da budućnost donosi nove industrije i načine proizvodnje, što će nužno tražiti nove profile stručnjaka i veću kvalitetu radne snage.

U kojem bi se smjeru Hrvatska trebala razvijati kako bi najbolje iskoristila tehnološki i internetski boom koji je obilježio zadnjih par desetljeća? Na koje ključne trendove treba obratiti pažnju?

Nove tehnologije i trendovi, kao što su računalstvo u oblaku, mobilnost, fenomen eksplozije podataka (big data), konzumerizacija IT-ja i društvene mreže samo se neki od brojnih trendova i mega trendova koji se trenutno dešavaju globalno.

Područje u kojem Hrvatska sigurno ima šansu je softverska industrija. Prije nekoliko mjeseci jedna je analiza ukazala na podatak da su male softverske tvrtke u 2011. imale prihod veličine 1,4 posto hrvatskog BDP-a. Ako znamo da hrvatsko visoko obrazovanje godišnje proizvede samo oko 1000 računalnih ili ekvivalentnih inženjera, taj je podatak fascinantan.

S druge strane, u 2012. globalno je downloadano 85 milijardi aplikacija! Trendovi predviđaju značajan rast u sljedećih nekoliko godina. Zato je nužno da, prepoznajući globalne gospodarske i tehnološke trendove, Hrvatska dobije, osim strategije gospodarskog razvoja, i strategiju razvoja i podrške ICT industriji, s nužnom transformacijom visokog obrazovanja kao ključnim preduvjetom.

To je nužno za dugoročno i održivo povećanje konkurentnosti Hrvatske u globalnoj tržišnoj utakmici.

Dražen Oreščanin iz tvrtke Poslovna inteligencija tvrdi kako softverska industrija može u Hrvatskoj zaposliti još 15 tisuća ljudi. Slažete li se s tom procjenom?

Apsolutno da. Zbog konzumerizacije IT-a i razvoja tehnologije općenito programeri su traženi kao nikad prije. Mogućnosti za razvojne inženjere nikada nisu bile veće. Aplikacije već postaju sveprisutne, a u 2015. godini, predviđa se, bit će ih preuzeto 300 milijardi. Netko ih mora napraviti. Mogu li to biti hrvatski programeri? O, da. I te kako.

Zašto se, prema vašem mišljenju, vlast ne fokusira više na softversku industriju?

Pitanje je - koja nam je strategija razvoja? Ako je turizam, onda obrazujmo kuhare za restorane s Michelinovim zvjezdicama i drugu vrhunsku radnu snagu. Ako nemate strategiju, svaki put i ishod su dobri, zar ne?

Margaret Thatcher svojedobno je rekla kako rudarstvo nema budućnost i zatvorila rudnike u Walesu. Wales je danas informatička velesila. Za tako nešto treba i hrabrosti i odlučnosti.

Kad bi nam Hrvatska svima bila na prvom mjestu, konsenzus bi jako brzo bio postignut. Žao mi je što se to još nije dogodilo, što smo to propustili učiniti 2008. godine, kada je bilo očito da dolazi kriza. Umjesto toga, mi smo rekli da smo bolji od drugih. I eto, već petu godinu trpimo posljedice.

Na kojim područjima vidite najveće prilike, a na kojima najveće izazove i prijetnje za Microsoft?

U vrijeme krize sve se mijenja, a količina izazova veća je nego ikada. S obzirom na to da u krizi kontrola i smanjenje troškova postaju svima neizostavni prioriteti, a odmah zatim inovacije u poslovanju, Microsoft se, također zahvaljujući i dobrim partnerskim rješenjima, jasno pozicionirao i kao strateški partner tvrtkama i institucijama širom svijeta.

U prvom smo području doprinijeli kroz funkcionalnost platformi i ukupnu cijenu vlasništva IT-a. Drugi dio potičemo kroz inovacije u našim i partnerskim proizvodima i rješenjima. Neprestano ulažemo u brojne programe, inicijative i projekte.

Osobno, vidim ogromnu šansu u globalnoj promociji hrvatskih razvojnih tvrtki i startupa. Naša rana investicija u Microsoftove inovacijske centre, u Varaždinu i Splitu, pokazala je dalekovidnost. Sada vidimo plodove toga rada i svjetlu budućnost za hrvatsku softversku ekonomiju.

Da bi se to ostvarilo nužno je da se softverska ekonomija nametne državi kao prioritetno područje investicija i poticaja te da jedna žešća reforma visokog obrazovanja potakne proizvodnju kadrova za ekonomiju znanja.

Zato je važan dio Microsoftovih aktivnosti vezan uz u ulaganja u obrazovanje i cjeloživotno učenje te prenošenje znanja i vještina.

Koliko će smanjenje državne potrošnje utjecati na poslovanje Microsofta Hrvatska? Kako namjeravate kompenzirati gubitke zbog, recimo, toga što je Ministarstvo obrane ove godine odustalo od nabavke licenci?

U Hrvatskoj sada vidim veće potrebe za tehnološkim rješenjima nego ikada ranije. Niz je faktora zaslužan za to i - što je najzanimljivije - svi djeluju u isto vrijeme.

Ulaz u EU i potreba usklađivanja i povezivanja sustava s postojećim članicama, globalna kriza i potreba za agresivnom promjenom negativnog trenda hrvatskog pada konkurentnosti na globalnom nivou, potreba provođenja reformi, koje se, budimo realni, bez tehnologije ne mogu provesti, potreba za transparentnošću i povećanju učinkovitosti na svim razinama...

Da bi čitav sustav bio učinkovit, mora se razmišljati platformski, a onda ići na povezivanje do sada nepovezanih sustava. To se trenutno i događa.

Svjedoci smo mnogih vladinih inicijativa koje će omogućiti povećanu komunikaciju i kolaboraciju između javnih institucija, a građanima će omogućiti uštedu vremena i povećanje kvalitete i brzine u komunikaciji s istom tom javnom upravom.

Smatram da dva područja ne bi smjela biti predmet rezanja budžeta, bez obzira na gospodarske prilike, a to su obrazovanje i ICT. Jedno od područja koje dosta zaostaje u informatizaciji je hrvatsko zdravstvo.

Bilo mi je veliko zadovoljstvo vidjeti u predstavljenoj strategiji hrvatskog zdravstva da je ICT stavljen na prvo mjesto, ali to vrijedi jedino ako i budžetska stavka prati takav prioritet.

Da bi se zaostatak nadoknadio, investicija u ICT u zdravstvu morala bi biti multiplicirana. Znam da zvuči nemoguće, ali nikakve značajne uštede neće biti moguće bez totalne informatizacije i umrežavanja svih bolnica i ostalih sudionika uključenih u zdravstvene procese.

Ne očekujete, dakle, pad prihoda zbog manjeg broja prodanih licenci?

Ne. Microsoft je velika tvrtka, koja sa svojom širokom i kvalitetnom partnerskom mrežom nudi jedinstvena, sveobuhvatna rješenja, koja kako državi tako i privatnom sektoru pomaže u ostvarivanju njihovih strateških, taktičkih i operativnih ciljeva. Oko 40 posto troškova IT-a vezano je uz integracijske poslove. Tražite li rješenje na razini platforme i provjerene industrijske standarde, Microsoft je pravi partner.

Uz to, imamo mnoge alate koji mogu značajno podići produktivnost. Uzmite, na primjer, Lync, koji vam omogućuje ne samo video konferencije, već i razmjenu dokumenata, zajednički rad na njima i druge mogućnosti. Mi ga koristimo za praktično sve svoje regionalne sastanke ili lokalne sastanke, kada dvije ili više osoba nisu na istoj lokaciji. A tek novi Office… i još mnogi drugi.

No, s takvim rješenjima nemate tako sigurnu tržišnu poziciju kao što je slučaj s operativnim sustavima.

U Hrvatskoj zato imamo nešto što nitko nema - 1100 partnera - kao i dovoljno intelektualnog kapitala i iskustva s kojim možemo iznjedriti inovativna rješenja, toliko potrebna svima za uspjeh u današnjim izazovnim vremenima.