Centar koji otkucava sekunde našeg života pronađen je u hipotalamusu, dijelu mozga koji je inače zadužen za kontrolu najosnovnijih životnih funkcija.

U eksperimentu koji je proveden na Albert Einstein College of Medicine u New Yorku uspjeli su produžiti i također skratiti život miševa. Ovo središte moglo bi uskoro postati metom novih lijekova koji će povećati životni vijek i odgoditi bolesti povezane sa starenjem.

Hipotalamus je moždana struktura veličine badema; zauzima jedva 1% ukupnog volumena mozga. Djeluje kao svojevrsno sučelje između mozga i ostatka svijeta. Nadzire niz životno važnih funkcija: tjelesnu temperaturu, srčano bilo, krvni tlak, hranjenje i pijenje, a uz to upravlja i aktivnošću autonomnog živčanog sustava i endokrinog sustava odnosno razinama hormona. Također ima važnu ulogu u emocijama, motivaciji, imunitetu, ciklusima spavanja i budnosti te razmnožavanju.

Voditelj istraživanja Dongsheng Cai i njegovi kolege u svojim su istraživanjima zapazili da sa starenjem miševa u mozgu rastu razine nuklearnog faktora kB (NF-kB) kompleksa proteina koji ima ključnu ulogu u reguliranju odgovora obrambenog sustava. NF-kB je u mozgu mladunaca starih tri do četiri mjeseca jedva aktivan, međutim, kod odraslih miševa u dobi od 22 do 24 mjeseca postaje vrlo aktivan. Caijev tim odlučio je provjeriti hoće li manipuliranje razinama ovog proteina utjecati na starenje životinja. Jednoj skupini su genskom terapijom inhibirali stvaranje NF-kB, drugoj su genskom terapijom aktivirali NF-kB, a treću su pustili da prirodno stari. Posljednja skupina živjela je očekivano dugo – između 600 i 1000 dana. U skupini kojoj je aktiviran NF-kB svi miševi su uginuli u 900 dana, a u skupini kojoj je NF-kB inhibiran živjeli su i do 1100 dana. Što je najvažnije, posljednja je skupina duže vrijeme bila zdravija i u svim testiranjima nadišla ostale.

Dodatna istraživanja pokazala su da NF-kB smanjuje razine hormona GnRH koji sudjeluje u regulaciji puberteta i plodnosti te stvaranju sperme i jajnih stanica. Njujorški su istraživači potom otkrili da se slični efekti produženja života, pomlađivanja te čak obnavljanja mozga mogu postići injekcijama GnRH-a.

Cai vjeruje da bi novi lijekovi ili dodaci hrani koji bi djelovali na GnRH mogli produžiti život, no ne do beskonačnosti jer je ova kemikalija samo jedan od čimbenika koji utječu na proces starenja. 'Starenje je najsloženiji biološki proces', objasnio je Cai.

Stručnjaci procjenjuju da bi se pilule protiv starenja u ljekarnama mogle naći kroz dvadesetak godina.