Znanstvenici kažu da je drevni predak za razliku od današnjih crno-bijelih potomaka bio obrastao perjem smeđe i sive boje te da je bio visok oko metar i pol, gotovo dvostruko viši od kraljevskih pingvina, danas najvećih pripadnika ove vrste.

Pronađena ptica, stručnog imena Inkayacu paracasensis, živjela je u razdoblju kasnog eocena. Imala je snažan, dug i ravan kljun, mnogo duži od suvremenih rođaka.

Fosil je pronađen u Reserva Nacional de Paracas u Peruu. Prema jednom liku iz kolumbijske TV serije znanstvenici su mu dali nadimak Pedro.

Stručnjake je najviše oduševilo otkriće dobro očuvanog perja i paperja.

'Prije ovog fosila nismo imali dokaza o perju, njegovim bojama niti obliku peraja drevnih pingvina', rekla je voditeljica istraživanja Julia Clarke, paleontologinja sa Sveučilišta u Teksasu. 'Zemlja je prije 36 milijuna godina izgledala poprilično drugačije nego danas. Nije bilo Anda, a u ovom području bilo je mnogo otoka. Ovdje su očito živjele brojne vrste velikih pingvina. Imali smo mnogo pitanja, a sada smo prvi put počeli dobivati odgovore.'

Clarke kaže da fosili pokazuju da su se ključna tjelesna svojstva ovih ptica razvila još prije mnogo milijuna godina, dok se njihova boja iz smeđo-sive u crno-bijelu promijenila u relativno nedavnoj prošlosti.

Pingvini su odlični plivači zahvaljujući oblicima svojih peraja i perja. Za svojeg podvodnog leta ove se ptice izuzetno brzo i spretno kreću kroz okruženje koje je oko 800 puta gušće i 70 puta viskoznije od zraka.

'Jedna od stvari koje su zanimljive kod pingvina jest to što dubina njihovih urona ovisi o veličini njihovih tijela', rekla je Clarke. 'Teži pingvini rone dublje. Ako isto vrijedi za sve pingvine, onda je ova golema vrsta ronila na neke bitno drugačije dubine.'

Boju perja fosila tim je utvrdio na temelju tzv. melanosoma – mikroskopskih struktura čiji oblici i raspored određuju kako će se sunčeva svjetlost reflektirati.