Danski istraživači su uspješno kreirali 'umjetni jezik', za kojeg tvrde kako učinkovitije može procijeniti učinak tanina u vinu, u odnosu na profesionalne kušače - sommelijere. Kušanje i procjena kvalitete vina kod ljudi je u više navrata znanstveno nazvana 'smećem', jer su u svim slijepim testovima profesionalci jednostavno 'pali'. Novi nanosenzori bi mogli pružiti objektivan uvid u vina, ali ih učiniti i kvalitetnijim
Istraživači sa Sveučilišta u Aarhusu u centru iNANO (Interdisciplinary Nanoscience Centre) su razvili senzor koji tehnički imitira ono što se događa u ustima ljudi kada piju vino. Točnije, nanosenzor je u stanju mjeriti trpkost, korištenjem proteina sline. Istraživači su promatrali na koji način se proteini mijenjaju u interakciji s vinom, što se može iskoristiti za opisivanje pića.
Kako navode istraživači, potencijal u cijeloj stvari je jako velik, kako za proizvođače vina, tako i za medicinska istraživanja sutrašnjice. Prvi put je, naime, proizveden senzor koji ne samo da mjeri količinu proteina i molekula u ustina kada se pije vino, već mjeri i učinak vina ili drugih tvari koje ulaze u usta. Što je najbitnije za sada - vino može biti kontrolirano od početaka proizvodnje.
Rizik ljudske netočnosti će vinari smanjiti na nulu, a senzor će im omogućiti kontrolu trpkosti tijekom svakog dijela proizvodnje. S druge strane, istraživači ne žele zamijeniti degustatore vina. 'Mi samo želimo alat koji je koristan u proizvodnji vina', rekla je Joana Guerreiro, prva autorica znanstvenog članka u ACS NANO.
Rad nazvan 'Multifunctional Biosensor Based on Localized Surface Plasmon Resonance for Monitoring Small Molecule–Protein Interaction' je dostupan za preuzimanje na ovom linku
