Veteranska sonda, koja se sada nalazi oko 17,4 milijarde kilometara od kuće, otkrila je jasne promjene u protoku čestica koje je okružuju. Naime, čestice Sunca ondje više ne putuju prema van (od Sunca), već se kreću postrance. To znači da je Voyager stigao u područje koje predstavlja granicu s međuzvjezdanim prostorom.

Edward Stone, član projekta Voyager, s oduševljenjem je pozdravio uspjehe koje sonda ostvaruje i 33 godine nakon polijetanja.

'Kada je Voyager lansiran, svemirsko doba bilo je staro tek 20-ak godina pa nismo mogli znati da će letjelica tako dugo poživjeti', rekao je Stone na konferenciji American Geophysical Uniona (AGU).

'Nismo imali pojma koliko ćemo trebati putovati da bismo izašli iz Sunčevog sustava. Danas znamo da ćemo za oko pet godina prvi put biti izvan njega.'

Sonda Voyager 1 lansirana je 5. rujna 1977, a njena sestra Voyager 2 20. kolovoza iste godine. Iako je 'jedinica' krenula kasnije, putovala je kraćom putanjom, tako da je stigla do Jupitera i Saturna prije identične blizanke. Znanstvenici su u to vrijeme razvili sustav koji koristi gravitacije svemirskih tijela za ubrzavanje letjelica, a planeti su, srećom, bili odlično poravnati za tu misiju. Zahvaljujući idealnom rasporedu, u samo 12 godina sonda je posjetila četiri vanjska planeta Sunčevog sustava, za što bi joj inače trebalo gotovo 30.

Prvobitni cilj NASA-e bio je istraživanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, što je obavila još 1989. godine. Nakon toga krenula je prema središtu naše galaksije. Opremljeni nuklearnim napajanjem, njezini instrumenti nastavili su funkcionirati iako je informacijama danas potrebno čak 16 sati da stignu do Zemlje.

Najnovije podatke zabilježio je uređaj Low-Energy Charged Particle Instrument, koji prati kretanje i brzine Sunčeva vjetra. Nabijene čestice Sunca oko našeg sustava stvaraju mjehur koji je poznat kao heliosfera. Vjetar putuje nadzvučnom brzinom sve dok ne naiđe na udarni val koji ga jako usporava. U tom području, tzv. helioshethu, snažno se zagrijava. Voyager je otkrio da se vjetar ondje potpuno zaustavio.

'Došli smo do točke u kojoj se Sunčev vjetar, koji je dosad uvijek putovao prema van, više ne kreće od Sunca, već postrance niz mjehur prema repu heliosfere, koja ima oblik kometa', objasnio je dr. Stone iz Kalifornijskog tehnološkog instituta u Pasadeni. 'Nakon 33 godine rada Voyager nam i dalje otkriva nešto sasvim novo.'

Voyager trenutno putuje prema međuzvjezdanom prostoru brzinom od 17 kilometara u sekundi, pa se očekuje da će ući u njega za nekoliko godina.