Automobili su dobivali mnoge tehnološke komponente iz dva osnovna izvora: utrka i zrakoplova. Potonji su bili resurs za mnoge stvari koje su došle, ali i koje će tek doći. Naročito vojni zrakoplovi, koji su morali prolaziti kroz mnogo zahtjevnije napore nego civilni. Je li situacija još uvijek ista? Donekle jest te neki proizvođači automobila danas nude head-up display koji vam na vjetrobranskom staklu prikazuje sve potrebne podatke zbog kojih biste inače morali skidati pogled s ceste na instrumentnu ploču. Još je jedna stvar koja se iz zrakoplova polako spušta u automobile, a to je autonomna, odnosno autopilotska vožnja. Piloti odavno ne upravljaju avionom cijelo vrijeme, već u pravilu preuzimaju kontrolu prilikom polijetanja i slijetanja te nekih rizičnijih situacija. Ostatak vremena avion leti sam, a tako će uskoro biti i s cestovnim vozilima.

Na cestama za pet godina
Jedna forma autonomne vožnje postoji već dugo te je svi rado koriste - riječ je o tempomatu. Prije nekoliko godina tempomat je počeo postajati ‘pametan’ dodatkom radara i kamera, a sve to vodi prema potpuno autonomnim automobilima koji će moći voziti sami. Nekoliko proizvođača koji ozbiljnije ulažu u tehnologiju već je najavilo potpuno autonomne modele na cestama 2021. godine. Zasad je u razvoju tehnike od proizvođača automobila najdalje otišla Tesla, no prometna nesreća koja uključuje smrt jednog vozača bacila je sjenu na sposobnost autopilotskog sustava Tesle, a i sam Elon Musk potvrdio je kako će tvrtka mijenjati sustav s ciljem da bude sigurniji. Kao i inače, tehnologija za autonomnu vožnju prvo će se ugrađivati u luksuzna vozila. Uz Teslu, svoj prvi pravi, potpuno autonomni automobil počeo je testirati Volvo - riječ je o modelu XC90, a BMW je u najavi nove generacije Serije 5 naveo kako je riječ o limuzini koja ‘utire put potpuno autonomnoj vožnji’.

Ultimate driver comfort. The next generation of the #BMW #5series, coming soon. pic.twitter.com/kiRTSihYVR

— BMW (@BMW) September 16, 2016

Različiti motivi
No osim njih, u igru su se uključili Google sa svojim autonomnim vozilima te Uber s Fordom i Volvom, čiji su motivi drugačiji od Googlea. Iako je Uber službeno aplikacija, de facto je riječ o taksiju. Računica je jednostavna - riješi se vozača upotrebom autonomnih automobila i riješio si se dijela prihoda koji moraš proslijediti. Google, prema vlastitim komunikacijskim materijalima, ima drugi cilj - promijeniti budućnost osobnog transporta tako da ljudi više ne moraju voziti. Nažalost, to se i vidi prema dizajnu njihovih automobila. Ma koliko god bio sposoban, nitko se ne želi voziti u jajetu na kotačima, a gotovo svi vozači će u nekom trenutku poželjeti preuzeti kontrolu, što bi mogao biti najveći problem u komercijalizaciji Googleovih automobila te prodaji njegovih sustava za autonomnu vožnju proizvođačima vozila. Osim dizajna i gubitka kontrole, Google ima još jedan problem - ne zna raditi automobil. Naime, know-how je ključan kod proizvodnje bilo čega.

Know-how u proizvodnji
Za razliku od proizvođača vozila, taj know-how tehnološke kompanije ne posjeduju, a autonomna vozila su i dalje - vozila. Nadalje, jedna od ključnih dvojbi vezanih uz autonomna vozila je pitanje odgovornosti u slučaju nesreće te naplata štete, kao što je pokazala nedavna reakcija vozača i osiguravajućih kuća na studiju o dolasku autonomnih vozila vlade u Velikoj Britaniji. Upravo to kao jedan od glavnih problema vidi i dipl. ing. Goran Husinec, stalni sudski vještak za promet i procjenu vozila. 'Osnovni problem će biti utvrđivanje krivice u slučaju nesreće. Je li onaj koji je pasivno sjedio u vozilu, ili ga uopće nije bilo, vlasnik vozila ili onaj koji je to vozilo programirao da samostalno upravlja', kaže Husinec, a problem vidi i u nedostatku osjećaja kod strojeva.

Moralne dileme
'Vozač se u prometu svakim danom susreće sa nizom životnih situacija koje rješava svojom inteligencijom, znanjem i iskustvom, a robot toga nema. Kako će se na primjer autonomno vozilo snaći u izvanrednim vremenskim neprilikama kao što su poplava, poledica, snijeg, vjetar, oluja... Kada autonomno vozilo naiđe na bujicu vode na kolniku, ono možda neće znati da treba stati. Ako i nekako stane, neće znati gdje se skloniti a da pri tome ne ugrozi svoje putnike i ostale sudionike u prometu, jer ne može razmišljati. Zato mislim da su istinska autonomna vozila bez nadzora vozača još daleko ispred nas u budućnosti, ali ta budućnost neminovno dolazi napretkom tehnike', zaključio je Husinec.

Koliko brzo dolazi ta budućnost? Ljudi usvajaju nove tehnologije sve brže i brže, no kako su automobili predmet koji je skup te ima relativno dugačak životni ciklus, prosječan vozač vjerojatno neće pohrliti u salon po svoje potpuno autonomno vozilo još barem dvadesetak godina.