Često trošimo hrpu energije na rasprave o razlikama, umjesto da se više bavimo onim što stvari i pojave imaju zajedničko. Recimo, što bi se dogodilo kad bi pokušali ustanoviti po čemu su nekad ljuti suparnici u svijetu operativnih sustava - Windows i Linux - slični.

U web odredištu Make Use Of prikupili su sličnosti koje smatraju najvažnijima. Pa, pogledajmo.

1) Korisnički računi

Ako koristite računalo u više različitih svrha, praktično je upogoniti različite korisničke račune. I Windows i Linux nude različite mogućnosti kontrole nad korisničkim računima. 

U Microsoftovu operativnom sustavu lako je upravljati s više korisničkih rauna, zaključati ih i održavati administratorski račun. Ima onih kojima značajka User Account Control ide na živce, ali je važna za računalnu sigurnost. 

U Linuxu možete što i u Windowsima, plus još štošta.

2) Alt + Tab

Kombinacija tipki koju na Windowsima koristimo kako bi lako pristupali otvorenim aplikacijama i programima izvorno se prvi put pojavila upravo u tom operativnom sustavu još 1985. godine, u izdanju Windows 1.0. Tad su ju zvali CoolSwitch. U izdanju Windows 95 preimenovana je u Task Switcher, a u izdanju Vista u Windows Flip. Bila je toliko korisna da su u brojnim izdanjima Linuxa (recimo, KDE i GNOME) uveli svoje inačice.

3) Task View

Windows i Linux 'kradu' značajke jedan od drugog stalno. Alt +  Tab tako je prešao s Windowsa u Linux, a Task View (i virtualni desktop ispod) prošao je obrnuti put. 

S izdanjem Compiz 2006. korisnici Linuxa dobili su pregršt zanimljivih značajki za upravljanje prozorima, poput one koja je omogućavala prikaz svih otvorenih prozora na zaslonu odjednom i brz prijelaz iz jednog u drugi klikom. Na Macu se to zvalo Mission Control (prije toga: Dashboard and Exposé).

Microsoft je s Windowsima 10 napokon ponudio nešto slično sa značajkom Task View. Pritisnete li skupa tipke Windows i Tab (ili povučete po zaslonu tablet računala s tri prsta prema gore), dobit ćete pregled svih otvorenih prozora.

4) Virtualni desktop

Virtualni desktop omogućuje razdvajanje različitih setova otvorenih prozora (recimo, jedan za e-poštu i glazbu, drugi za rad i istraživanje, treći za opuštanje) u različitim prostorima. 

Linux je bio prvi koji ga je implementirao, još davne 1990., dok su ga u Microsoftu tvrdoglavo ignorirali sve do 2015., kad su ga dodali u Windows 10. 

5) Softver za više platformi

Jedna od najvećih razlika između Windowsa i Linuxa bila je dostupnost softvera. Hrpu poslovnih aplikacija i komercijalnih igara mogli ste pokrenuti samo na Windowsima. S druge strane, Linux je imao svoj set ekskluzivnih aplikacija. 

No, stvari su se promijenile. Ogromna većina aplikacija koje svakodnevno koristite danas su dostupne na sve tri velike platforme - Linuxu, Macu i Windowsima - a brojne aplikacije imaju izdanja za web, pa je svejedno koju platformu koristite.  

6) Automatizacija zadaća

Automatsko obavljanje zadaća ne samo što može uštedjeti vrijeme, već može biti i zabavno. 

Na Linuxu je preporučljivo koristiti Cron, sustav koji povremeno provjerava popis zakazanih zadaća i pokreće ih kad za to dođe vrijeme. Trebate bar malo biti upoznati s komandnom linijom kako bi ga upogonili, ali postoje i alati koji će vam omogućiti da posložite što vam treba i bez toga. 

Na Windowsima trebate pronaći Task Scheduler, alat pomoću kojeg ćete lako i jednostavno postaviti obavljanje zadaća čak i ako niste upućeni u tehnologiju. 

7) Poslužitelji i stolna računala

Za većinu ljudi Linux je više softver za servere, dok je Windows više za stolna računala. U stvari, oba operativna sustava koristi se u obje svrhe.

Windows Server na tržištu je od 2003., a nova izdanja stižu otprilike svake četiri godine. Linux ima brojna izdanja namijenjena korisnicima stolnih računala. 

8) Sigurnosne ranjivosti

Dva velika mita o računalnoj sigurnosti treba poslati u ropotarnicu povijesti. Prvo, Windowsi su sigurniji nego što se obično misli. Drugo, Linux je manje siguran nego što se obično misli.

Naravno, Linux je i dalje općenito sigurniji od Windowsa. Ali, daleko od toga da je savršeno neprobojan. Ne treba zaboraviti ni činjenicu kako su Windowsi još uvijek na 90 posto svjetskih stolnih računala, pa su stoga i znatno češće meta hakera i zlonamjernog računalnog koda. 

Oba operativna sustava trebaju zaštitu antivirusnog softvera kako bi bili sigurni.

9) 32- i 64-bitne verzije

I Windowsi i Linux dolaze u 32- i 64-bitnim izdanjima. Starija računala mogu proći s 32-bitnom inačicom, no svaki stroj s više od četiri GB RAM-a treba biti na 64-bitnom izdanju kako bi u potpunosti iskoristio puni kapacitet radne memorije. 

64-bitni sustavi također brže obrađuju podatke i mapiraju memoriju, ali i mogu biti nekompatibilni sa starijim softverom.