Tim povodom zamjenik varaždinskog župana Alen Kišić priredio je prijem u Varaždinskoj županiji za Petru i njezinu profesoricu Dragicu Marčec tijekom kojeg je ukazao na ulaganja u obrazovanje zahvaljujući kojima varaždinski srednjoškolci postižu izvanredne rezultate kako na državnim, tako i na međunarodnim natjecanjima znanja. Posljednji u nizu takvih uspjeha visoki je plasman zlatne varaždinske olimpijke u Kyotu gdje je nastupila zajedno s još troje kolega koji su također pokazali izvrsno znanje, zahvaljujući čemu je Hrvatska zauzela drugo mjesto među tridesetak država.

Iskoristili smo priliku da napravimo intervju s mladom olimpijkom.

Kako je izgledalo natjecanje?
Olimpijada ne odgovara predodžbi većine ljudi u Hrvatskoj o geografiji. Tu se ne radi o reproduciranju činjenica i suhoparnih podataka, nego se ispituje geografsko razmišljanje. Traži se analiza, raspravljanje, zaključivanje, korištenje tekstualnih i slikovnih izvora kao što su karte, slike, tablice i grafikoni. Natjecanje se sastojalo od tri testa. Pisani test traje tri sata, a pitanja su vezana uz šest različitih područja geografije. Traže se opširniji odgovori, uzroci i posljedice, objašnjenja procesa u prostoru i sl. Uslijedio je terenski test koji je trajao dva dana, odnosno ukupno oko šest sati plus pripremna predavanja. Ove godine trebalo je analizirati jedan dio Kyota; nacrtati poprečni presjek terena, napraviti kartu korištenja zemljišta tog područja, predložiti strategije za obranu od poplava i za razvoj tog područja. Dakle, radili smo neku vrstu urbanog planiranja. Multimedijalni test rješava se oko sat vremena i sastoji se od 30 do 40 pitanja s ponuđena četiri odgovora. Svako pitanje popraćeno je slikovnim ili video materijalima koji, uz prijašnje znanje, pomažu ili su nužni u rješavanju. Svaka ekipa treba pripremiti i plakat na zadanu temu koji će izlagati na Olimpijadi, ali to nije dio službenog bodovanja. Naravno, sve se odvija na engleskom što zahtijeva jezično snalaženje i barem okvirno poznavanje terminologije.

Kakva su bila pitanja, neki primjer?
Konkretno, u jednom zadatku trebalo je navesti nekoliko utjecaja gradskog područja na lokalnu temperaturu i vjetar. Ili objasniti nastanak prirodnog plina i posljedice njegovog vađenja iz šejla. Ili, recimo, objasniti uzroke i posljedice rasta gradova. Isto tako trebalo je na temelju klimatskog dijagrama opisati vegetaciju nekog područja te na temelju slike prepoznati vrstu procesa trošenja stijena. Trebalo je i prepoznati što prikazuje tematska karta kojoj je uklonjena legenda.

Jesu li vas iznenadili rezultati? Vi i Mislav Glibo osvojili ste zlato kao i još desetak natjecatelja, dok su Katarina Pavlek i Vedran Mihal osvojili srebro.
Rezultati su sve prilično iznenadili jer je Hrvatskoj ovo tek treće sudjelovanje na geografskoj olimpijadi pa tako nemamo dugotrajne kvalifikacije i pripreme kao neke druge zemlje. Pretpostavljali smo da ćemo osvojiti jednu ili dvije brončane ili srebrne medalje, a na kraju smo osvojili dva zlata i dva srebra, od kojih je jedno prvo poslije zlata! Ekipno smo druga reprezentacija svijeta, što je najbolji rezultat ijedne hrvatske reprezentacije ikad, odnosno izjednačen s rezultatom informatičara na međunarodnoj olimpijadi 2011.
Kako ste se uopće našli u olimpijskom timu? Članovi ekipe za geografsku olimpijadu, njih četvero svake godine, biraju se isključivo prema rezultatima ostvarenim na državnoj razini natjecanja iz geografije. Ja sam sudjelovala na natjecanju iz geografije četiri godine i sve četiri godine plasirala se na državnu razinu natjecanja. Tamo sam osvojila po jedno 2., 3., 4. i 10. mjesto, što je ispunilo kriterije za ulazak u hrvatsku geografsku reprezentaciju. Naravno da treba puno raditi da bi se postigli vrhunski rezultati, ali obožavam učiti geografiju pa mi to nije nikakav problem.

Zašto baš geografija?
Geografija mi se sviđa jer je vrlo raznoliko područje, obuhvaća okoliš, društvo, znanosti, jezike... Svestrana sam i volim učiti o različitim područjima, a geografija mi daje mogućnost zanimljivih analiza, sinteze i korištenja brojnih saznanja. Omogućuje učenje o svijetu u najširem smislu: što god naučite, može se sintetizirati prostorno, ukomponirati u geografiju. Slično je i s povijesti, mojim drugim izborom, koja može bilo što promatrati kroz tijek vremena, četvrtu dimenziju. Tužno je kad ljudi omalovažavaju geografiju govoreći da sam trebala upisati neki drugi fakultet. Previše ljudi studira nešto radi novca ili ugleda, ali ne uživaju obavljajući svoje zanimanje. Mene geografija i povijest ispunjavaju, bit ću sretna baveći se tim područjima.

Dobri ste i iz drugih predmeta? Kako ste prolazili u školi?
Pohađala sam opću gimnaziju koja mi se svidjela zbog širine predmeta, a iz svih sam bila uspješna. Imala sam odlične ocjene, pa sam 3. i 4. razred završila sam s prosjekom 5.0. Sudjelovala sam i na natjecanjima iz hrvatskog jezika, biologije, povijesti, latinskog jezika, debate. I tu sam postizala dobre rezultate. Svi ti predmeti zanimaju me i svaki je na svoj način povezan s geografijom pa se njima mogu i dalje baviti.

Zahtjeva li to puno odricanja? Što vas potiče kraj svega što danas može odvlačiti mlade?
Učenje za mene nije odricanje, uglavnom me zabavlja i ispunjava. Čak ni učenje dosadnih predmeta ili gradiva nije mi problem jer znam da će mi to oduzeti samo malen dio vremena, a kasnije ću se moći usredotočiti na zanimljivije stvari. Brojne stvari koje zabavljaju mlade jednostavno me ne privlače, kao što su izlaženje do kasno u noć, opijanje, beskrajne TV serije ili računalne igrice. Meni je žao trošiti vrijeme na takvo nešto, kad ima toliko zanimljivosti o svijetu koje još treba otkriti. Bavim se i folklorom, plešem i pjevam u Centru tradicijske kulture Varaždin. U slobodno vrijeme puno čitam: knjige, časopise, članke na internetu… Volim popularno-znanstvena djela, povijesne romane, krimiće, ponešto SF-a i fantastike. Povremeno se bavim i drugim hobijima, kao što je izrada origamija, učenje esperanta, slušanje glazbe…

Upisali ste geografiju na PMF-u bez problema?
Da, upisala sam geografiju i povijest na PMF-u. Imala sam izravan upis zbog uspjeha na natjecanjima, ali ionako bih je uspjela upisati zbog odličnih rezultata na maturi (prvi plasman u državi iz povijesti, drugi iz geografije) i zbog percepcije geografije kao zanimanja koje nije prestižno poput medicine ili prava. Jedva čekam odlazak u Zagreb zbog fakultetskog programa, brojnih aktivnosti i mogućnosti. Još od prošle godine dobivam stipendiju Varaždinske županije. Bit ću smještena u studentskom domu, a ako zatreba, mogu raditi preko Student-servisa.

Što nakon fakulteta? Gdje se vidite?
Studij geografije i povijesti nastavnički je pa bih voljela raditi kao profesorica. Sviđa mi se i posao turističkog vodiča, gdje bih uz to mogla iskoristiti i znanje stranih jezika i putovati. Tijekom studija voljela bih provesti semestar u inozemstvu, ali ne želim tamo ostati živjeti. Naravno, želim posjetiti što više drugih kultura i zemalja, ali moj prvi izbor za stanovanje bit će ili Zagreb ili Varaždin. Gdje god završila, nastavit ću se baviti svojim hobijima, istraživati, putovati i, jednostavno, biti znatiželjna.

Zar se ne vidite u znanosti, tj. ne priželjkujete znanstvenu karijeru?
Ne bih se željela baviti isključivo znanošću. Ako se danas želite uspješno baviti znanstvenim radom, čak i u jednoj širokoj znanosti poput geografije, trebate se specijalizirati za jedno usko područje. Meni to ne bi odgovaralo jer bi me prisililo da se odreknem brojnih drugih stvari koje me zanimaju. Naravno, istraživanjima određenih područja mogu se baviti i paralelno sa studijem ili kasnije kao profesor.